Iako nije novost da smo po mnogo toga daleko od europskog prosjeka, novi podaci, koje je objavio Europski statistički ured Eurostat, pokazuju da zaostajemo i kada su u pitanju troškovi rada po satu za poslodavca. Naime, cijena sata rada, u kojeg su uračunata davanja državi, u Hrvatskoj je u 2021. godini iznosila tek 11,2 eura.
Time je istraživanje, koje je napravljeno na razini Europske unije, pokazalo koliko se nalazimo ispod europskog prosjeka s obzirom na to da je prosjek troškova rada EU bio je 29,1 eura, a 32,8 eura u eurozoni, nanvodi lidermedia.hr.
U krugu najlošijih, a Slovenija dvostruko bolja
Nije ohrabrujuće niti to da što na listi zauzimamo peto mjesto, ali od kraja. U EU niži trošak rada od Hrvatske imaju:
- Latvija, u kojoj troškovi znose 11,1 eura,
- Mađarska, sa troškovima od 10,4 eura,
- Rumunjska, sa neslavnih 8,5 eura, te kao posljednja na listi
- Bugarska, u kojoj cijena sat rada stoji tek neslavnih sedam eura.
Istovremeno, zapadne zemlje, s kojima se često volimo uspoređivati, stoje nešto drugačije. Najviši troškovi su u:
- Danskoj u kojoj sat vremena rada košta 46,9 eura. Odmah iza nje su
- Luksemburg, sa 43 eura,
- Belgija, sa 41,6 eura, a onda i
- Francuska, Nizozemska i Švedska, sa nešto manje od 40 eura po satu.
- I Austrija, Njemačka i Irska, zemlje u koje Hrvati često odlaze po ‘bolje sutra’, su među boljima u Europi kada gledamo koliko poslodavci potroše kako bi imali radnike.
- U Austriji cijena sata iznosi 37,5 eura, u
- Njemačkoj je zanemarivo niža – 37,2, eura – te ih
- Irska prati s 33,5 eura po satu.
Također, već kod prvih susjeda, u Sloveniji, cijena sata rada je gotovo dvostruko veća no što je u Hrvatskoj, a iznosi 21,1 euro po satu.
Zabilježen rast
Ono što je pozitivno je da je, kako navodi Die Presse, u usporedbi s 2020. godinom, europska satnica u prošloj godini u prosjeku porasla za 1,7 posto. U eurozoni rast troškova iznosio je 1,2 posto, a troškovi rada porasli su u svim zemljama EU, osim Italije i Španjolske.
Najveći porast zabilježen je u:
- Litvi, koji je iznosio 12,5 posto, zatim u
- Estoniji koja je skočila za 6,5 posto te na
- Cipru i u Sloveniji, koje su imale jednaki rast od 6,2 posto.
Inače, sama statistika troškova ne uključuje samo bruto plaće, isplate bonusa, službene automobile i stanove tvrtke. U nju su uključeno i neizravni troškovi kao što su doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje, troškovi daljnjeg usavršavanja i porezi na plaću, a za izradu statistike su u obzir uzeti podaci tvrtki s najmanje deset zaposlenih.
Zanimljivo je i da je udio tih neizravnih troškova – i tu se, prije svega, misli na doprinos poslodavca za socijalno osiguranje – iznosio gotovo četvrtinu troškova. Iako je taj je udio prošle godine bio najveći u Švedskoj i Francuskoj te je iznosio preko 30 posto, u Austriji je također premašio prosjek EU-a.
