Nova studija tvrtke Anthropic upozorava da bi umjetna inteligencija mogla snažno pogoditi tržište rada, posebno uredske i visokoobrazovane radnike. Istraživači procjenjuju da AI već sada može obavljati velik dio zadataka u poslovima poput programiranja, financijske analize ili pravnih usluga
Istraživanje naslova ‘Labor market impacts of AI: A new measure and early evidence’ analizira razliku između onoga što umjetna inteligencija teoretski može raditi i onoga što zaista radi u praksi. Autori istraživanja, Maxim Massenkoff i Peter McCrory, zaključuju da se AI zasad koristi tek za mali dio zadataka koje bi mogao obavljati.
Prema njihovoj analizi, umjetna inteligencija već sada može obavljati velik dio rada u sektorima poput poslovanja i financija, menadžmenta, računarstva, matematike, prava i administracije. Međutim u većini tih područja stvarna primjena AI-a i dalje je znatno manja od onoga što tehnologija može postići. Istraživači su to procijenili analizirajući profesionalnu upotrebu Anthropicova modela Claude, prenosi Fortune.
Velik jaz između potencijala i stvarne upotrebe
Rezultati pokazuju da je razlika između mogućnosti umjetne inteligencije i njezine stvarne primjene i dalje velika.
Primjerice, u zanimanjima povezanima s računarstvom i matematikom veliki jezični modeli teoretski bi mogli obavljati čak 94 posto zadataka. No u praksi, prema podacima prikupljenima iz profesionalne upotrebe modela Claude, AI trenutačno pokriva oko 33 posto tih aktivnosti.
Sličan obrazac postoji i u administrativnim poslovima. Umjetna inteligencija mogla bi obavljati oko 90 posto zadataka, ali se zasad koristi samo za manji dio njih.
Istraživači taj odnos prikazuju kao razliku između ‘plavog područja’, koje predstavlja sve ono što umjetna inteligencija može učiniti, i ‘crvenog područja’, koje označava ono što se doista događa u stvarnoj upotrebi. Kako se tehnologija razvija i tvrtke je počnu šire primjenjivati, očekuju da će se ta razlika postupno smanjivati.
Tko je siguran?
Ako se taj jaz zatvori, najveći rizik neće snositi zanimanja koja se tradicionalno povezuju s automatizacijom, poput fizičkih poslova ili rada u proizvodnji.
Naprotiv, studija pokazuje da su najizloženiji poslovi visokoobrazovanih i dobro plaćenih zaposlenika. Radnici u skupini s najvećom izloženošću umjetnoj inteligenciji u prosjeku zarađuju 47 posto više, gotovo četiri puta češće imaju poslijediplomski stupanj obrazovanja, a među njima je i 16 postotnih bodova više žena nego u skupini s najmanjom izloženošću.
To uključuje zanimanja poput odvjetnika,novinara, financijskih analitičara i programera. Među najizloženijim profesijama navode se računalni programeri, zaposlenici u korisničkoj podršci te službenici za unos podataka.
S druge strane, oko 30 posto radnika praktički uopće nije izloženo umjetnoj inteligenciji. Riječ je o poslovima koji zahtijevaju fizičku prisutnost i manualni rad, poput kuhara, mehaničara, konobara ili perača posuđa.
