Iako su kamatni prihodi blago pali, snažan rast prihoda od trgovanja i rekordno niska razina loših kredita pogurali su vodeću banku do dvoznamenkastog rasta dobiti od 13 posto.
Sezonu objava godišnjih rezultata u bankarstvu obično otvara vodeća banka, a ako je suditi prema njoj, sektoru i dalje ide dobro. Prošlu godinu Zagrebačka banka zaključila je s 23,2 milijarde eura aktive ili gotovo 10 posto više nego godinu prije, poslovni prihodi porasli su nešto manje od 5 posto, a neto dobit povećana je za 60 milijuna, na 510 milijuna eura, pokazuje izvješće Uprave na čelu s Daliborom Ćubelom.
Dvoznamenkast rast dobiti (13 posto) ostvaren je nakon što je u 2024. ponovila rekordan rezultat iz prethodne godine, kad je pod snažnim utjecajem tadašnjeg ciklusa rastućih kamata zabilježen gotovo 90-postotni skok zarade. Za lanjski rast nisu zaslužni neto kamatni prihodi. Oni su, očekivano, bili nešto niži, a taj pad nije neutraliziran ni nešto izdašnijim neto prihodom od naknada i provizija. Ali zato je neto dobit od trgovanja i stavke ostalih prihoda i rashoda povećana za 53 milijuna (+112 posto), a rastu je pridonijelo i povoljno stanje naplativosti kredita. Udio ‘loših’ (i) na razini cijelog sektora je nikad niži.
Neto prihod od kamata u 2025. iznosio 553 milijuna eura, što obuhvaća sve kamatne prihode – od kredita, plasmana i sredstava kod središnjih banaka.
Ne postoji u javno objavljenom dijelu izvještaja točan i odvojen broj koji pokazuje koliko je Zagrebačka banka “zaradila od HNB-a za čuvanje novca/depozita” u 2025. — takvi specifični podaci obično se nalaze u detaljnim bilješkama uz financijske izvještaje ili internim računovodstvenim tablicama koje se ne objavljuju zasebno u sažetim financijskim izvješćima.
Zagrebačka banka je u 2025. godini čak otpustila 17 milijuna eura ranije izdvojenih rezervacija za loše kredite, što znači da je dio novca koji je bio ostavljen “za crne dane” vraćen u prihode jer se pokazalo da ti gubici ipak neće nastati.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, udio tzv. loših kredita (kredita koji se ne otplaćuju redovito) u cijelom bankarskom sustavu pao je na manje od 2,3 posto. To je ogroman napredak – prije četiri godine taj je udio bio gotovo dvostruko veći, a prije osam godina prelazio je čak 8,7 posto.
Građani tradicionalno imaju manji udio problematičnih kredita nego tvrtke, a danas je kod stanovništva taj udio nešto ispod 3,5 posto, što je i dalje relativno niska razina. U najvećim bankama ističu da su danas rijetki i slučajevi potpunog neplaćanja kredita kod velikih kompanija.
Drugim riječima – krediti se naplaćuju bolje nego ikada, a banke trenutno posluju u vrlo stabilnom okruženju.
