Tržište rada zrcalo je strukture gospodarstva, a analiza portala MojPosao pokazuje zanimljive trendove kao i to da u Hrvatskoj prošle godine nikada nije bilo više posla. No malo je vjerojatno da će trend biti nastavljen i u ovoj godini.
Domaće tržište rada nikada nije bilo dinamičnije. Prema podacima portala MojPosao 2022. je bila rekordna u broju objavljenih oglasa kojih je bilo više od 84 tisuće, 13% više nego 2021. te 22% više nego pretpandemijske 2019. Na njih je pristiglo 1,5 milijuna prijava, 8% više nego 2019., a što upućuje na zaključak da potražnja za radnicima raste (+22%) nemalo brže od ponude rada (+8%).
A koji su radnici bili najtraženiji prošle godine? Poslovni.hr prenosi kako su najtraženiji bili:
- trgovci,
- konobari,
- skladištari
- vozači, i
- kuhari.
Najtraženija zanimanja u Hrvatskoj zrcalo su strukture naše ekonomije, a koja se temelji na turizmu i uslugama. Također, pokazuje analiza, udio oglasa u kategoriji prodaje povećao se u odnosu na prošlu godinu, te sada ta kategorija nosi petinu svih oglasa.
Prema obrazovanju
Također, pokazuje analiza portala MojPosao, prema obrazovanju su najtraženiji radnici u Hrvatskoj oni sa srednjom stručnom spremom te se na njih odnosi 52% oglasa.
Kod visokoobrazovanih najtraženiji su radnici programeri te osnovnoškolski učitelji.
No zanimljivo, najveći porast broja oglasi 2022. u odnosu na 2021. bilježi kategorija ljudskih resursa, i to 45%. “Ravnoteža privatnog i poslovnog nikada nije bila važnija, posebno nakon pandemije. Poslodavci su to shvatili pa jačaju odjele ljudskih resursa”, objašnjava ovaj trend Bušić Crnković.
Prema broju oglasa
Ako prošlu godinu usporedimo s 2019. onda najveći rast broja oglasa bilježi:
- arhitektura (69%) te
- ljudski resursi (56%).
No neke djelatnosti bilježe pad broja oglasa. U građevini je tako bilo 10% manje oglasa što zanimljivo s obzirom na to da bi se zbog potresa trebalo intenzivno raditi na obnovi (što se očigledno nije dogodilo). Broj oglasa pao je i u djelatnosti skrbi, i to za 5%.
Što se radnog iskustva tiče ono prošlo godine nije bilo važno za čak 60% poslodavaca. Nisu im važna niti znanja stranih jezika jer njih samo 35 posto traži poznavanje engleskog.
Prema lokaciji
A radnike se najviše tražilo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji gdje je objavljeno čak 53 posto oglasa. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je objavljeno 14% oglasa te Primorsko-goranska županija s 13 % oglasa.
Najave za 2023
A što nas čeka ove godine. S obzirom na sve neizvjesnosti teško je prognozirati. Marina Tkalec s Ekonomskog instituta Zagreb kaže da je potražnja za radom i dalje na povijesno visokim razinama. “Ali uz zabilježeno hlađenje ekonomije (prvenstveno u industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo) za očekivati je da će se i ona početi hladiti negdje na proljeće. Intenzitet smanjenja potražnje za radom najviše će ovisiti o dubini i trajanju usporavanja gospodarstva koje će našu ekonomiju najvjerojatnije okrznuti u ovom ili sljedećem tromjesečju”, ističe Tkalec.
Polarizacija tržišta rada
Tkalec upozorava i na sve veću polarizaciju rada koja se događa u svijetu. Tako objašnjava da svjetski trendovi pokazuju da:
- raste potražnja za niskokvalificiranim radnicima. Oni su potrebni za one poslove koji se ne mogu automatizirati, kao što je primjerice briga o starijima ili neki poljoprivredni radovi. Također,
- raste potražnja i za visokokvalificiranim radnicima koji mogu odgovoriti zahtjevima digitalnog doba.
A istovremeno:
- pada potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom jer se ti poslovi najčešće automatiziraju te ih zamjenjuje tehnologija. Samoposlužne blagajne, razni naplatni i govorni uređaji samo su neki od primjera zamjene ljudi strojevima.
Tkalec upozorava da o ovome itekako treba voditi računa pri kreiranju budućih obrazovnih politika ali i mjera aktivne politike zapošljavanja.
