Domovina

30. svibnja – Sretan vam Dan državnosti Republike Hrvatske

Hrvatska 30. svibnja slavi Dan državnosti. Do 2001. godine Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Važan dan za hrvatsku povijest

Sabornica je tog 30. svibnja 1990. bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio prisutnima i istaknuo kako je tijekom duge povijesti „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora. Novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138, navodi dnevnik.hr.

Hrvatska za vrijeme SDP-a

Zašto je Ivan Račan ispao iz planova SDP-a i nestao iz javnosti? - tportal
SDP mijenja datum dana državnosti

Dan državnosti, obilježavan 30. svibnja, bio je državotvorni blagdan koji je najviše zaživio u hrvatskom narodu, a upravo ga je zbog toga SDP dolaskom na vlast i ukinuo, uz brojne druge državotvorne simbole kao Oltar domovine na Medvedgradu, počasna hrvatska garda pred Saborom, preimenovanja Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor itd.

Time je došlo do početka bitnog narušavanja proslave obilježavanja hrvatske državotvornosti i Domovinskog rata koje se tek posljednjih godina, blagdanima koje je narod „sam iznjedrio iz sebe“ kao što je proslava Oluje koju je narod inicirao u Čavoglavama i Kolone sjećanja u Vukovaru, vratila u javnost.

Dijeljenje prvotnog Dana državnosti na dva praznika: Dan državnosti i Dan neovisnosti značilo je unošenje zabune među narod kojemu više nije bilo jasno što koji praznik predstavlja.

www.crodex.hr

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
narod hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button