NOVI SKANDAL U ZAGREBU: Novinarka završila u Uredu gradonačelnika – slučajno ili nagrada za poslušnost?
Grad Zagreb donio je rješenje o prijemu Doroteje Brljak na radno mjesto pomoćnice pročelnika za informiranje i komunikaciju u Uredu gradonačelnika. Riječ je o poziciji unutar sektora koji je izravno zadužen za komunikaciju gradske vlasti s javnošću.
Prema dostupnoj dokumentaciji, riječ je o osobi s dugogodišnjim iskustvom u medijima, konkretno na Radio Sljemenu, gdje je radila kao novinarka i spikerica. Upravo ta činjenica otvara pitanje koje se sve češće postavlja u javnosti — gdje završava profesionalno iskustvo u medijima, a gdje počinje političko kadroviranje?
MEDIJI I POLITIKA – SVE TANJA GRANICA
U demokratskim sustavima odnos politike i medija uvijek je osjetljiv. Mediji bi trebali biti korektiv vlasti, a ne njezin produženi komunikacijski kanal. Međutim, kada novinari prelaze iz medija u strukture vlasti — pogotovo na komunikacijske funkcije — postavlja se pitanje potencijalnog sukoba interesa.
Takvi prijelazi sami po sebi nisu sporni. No problem nastaje kada postanu obrazac.
U Zagrebu se već neko vrijeme može primijetiti trend zapošljavanja osoba iz medijskog sektora na komunikacijske pozicije unutar gradske uprave. Kritičari tvrde da se time stvara zatvoreni krug u kojem dio medija gubi kritičku distancu prema vlasti.
JAVNI NOVAC I POLITIKA KOMUNIKACIJE
Dodatno pitanje koje se nameće jest financiranje medija iz gradskog proračuna. Grad Zagreb, kao i druge jedinice lokalne samouprave, izdvaja značajna sredstva za različite oblike medijske suradnje i promocije.
Kada se to poveže s prelascima iz medija u javnu upravu, otvara se prostor za sumnju u:
- potencijalnu klijentelističku mrežu
- političku kontrolu narativa
- smanjenje medijske neovisnosti
Iako za takve tvrdnje često nema izravnih dokaza, percepcija u javnosti igra ključnu ulogu.
STRUČNOST ILI POLITIČKA LOJALNOST?
Gradonačelnik Zagreba više je puta isticao kako se zapošljavanje u gradskoj upravi temelji na stručnosti i transparentnim natječajima.
No u konkretnom slučaju postavlja se legitimno pitanje:
je li iskustvo radijskog novinarstva i vođenja emisija dovoljno za upravljanje komunikacijskim sektorom na razini grada?
S druge strane, zagovornici ovakvih imenovanja tvrde da upravo ljudi iz medija najbolje razumiju javnu komunikaciju i rad s građanima.
Bez obzira na formalnu zakonitost postupka, ključni problem ostaje — povjerenje javnosti.
U situaciji kada građani već imaju nizak stupanj povjerenja u institucije i medije , svaki potez koji podsjeća na političko kadroviranje dodatno narušava kredibilitet vlasti.
Zato ovakva imenovanja zahtijevaju:
- maksimalnu transparentnost
- jasno obrazloženje kriterija
- dokazive kompetencije kandidata
Slučaj imenovanja Doroteje Brljak nije izoliran incident, nego dio šireg fenomena ispreplitanja politike i medija. Ključno pitanje nije samo tko je imenovan — nego kakav sustav takva imenovanja stvaraju.
Ako se želi očuvati povjerenje građana, standardi moraju biti viši od pukog formalnog zadovoljavanja natječaja.
Jer u demokraciji nije dovoljno da nešto bude zakonito — mora biti i uvjerljivo pravedno.
Izvor:Nikita Stoja/X
