U hrvatskoj javnosti odjeknulo je izvješće organizacije Liberties koje je hrvatsku Vladu smjestilo među pet vlada članica Europske unije koje “dosljedno i namjerno” narušavaju vladavinu prava, što je, podsjetimo, objavljeno i u Guardianu. Portal Direktno na tu temu razgovarao je s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Stephenom Nikolom Bartulicom.
Podsjetimo, Guardian je objavio tekst u kojem Unija za građanske slobode za Europu (Liberties), pozivajući se na dokaze više od 40 nevladinih organizacija iz 22 zemlje, opisuje vlade Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovačke kao “demontažere” koji aktivno slabe vladavinu prava. Stoga nas je za početak razgovora zanimalo slaže li se Bartulica s tom ocjenom stanja u Hrvatskoj, odnosno misli li da smo zaista na razini tih država.
“Apsolutno se ne slažem jer nigdje u tom izvješću, kao ni u članku Guardiana, nisam pronašao statističke podatke ili kakve druge dokaze koji bi potkrijepili takve paušalne ocjene. A kada vidite o kojim se nevladinim udrugama radi – tu mislim na udruge koje su sastavljale izvješće – i koje su države navedene (a tu prvenstveno mislim na Mađarsku, Slovačku, Italiju i Poljsku) kao one koje ugrožavaju vladavinu prava, onda vam je jasno da je ovo izvješće samo još jedan u nizu ideoloških pritisaka na one države koje još uvijek u kontekstu Europske unije drže do vlastite suverenosti. Kao što sam pisao za portal Heretica, moramo postati svjesni da se Europska unija – pa time i Hrvatska – nalazi na raskrižju koje će definirati našu zajedničku budućnost, ili te budućnosti neće biti”, započeo je eurozastupnik te nastavio:
“U tom svjetlu vidim i ovo izvješće koje želi vršiti pritisak, primjerice na Mađarsku u kojoj je u tijeku kampanja, ali i na druge države kako bi se odrekle brige za svoje građane i prepustile upravljačka prava briselskoj birokraciji koja se već dokazala ideološki korumpiranom. A što se Hrvatske tiče, tu ne vidim posebne elemente narušavanja vladavine prava, onako kako to ove ideološke udruge i briselska birokracija razumiju, nego vidim jednu temeljnu nebrigu Vlade za hrvatskim vrijednostima i sigurnošću njezinih građana. S druge strane, bilo bi mi drago kada bi i Hrvatska bila na razini jedne Mađarske, Slovačke ili Poljske kada je u pitanju inzistiranje na suverenosti i brizi za vlastiti narod. Na tome osobno radim danomice i kroz EU parlament, ali i u svakom susretu na međunarodnoj razini, promovirajući uvijek hrvatske interese”.
‘Šute na iskrivljavanje političkih mehanizama’
Kritiziraju se tu i institucije EU-a općenito uz navode da su u 2025. godini ne samo “odrazile mnoge probleme viđene u državama članicama”, nego i propustile dosljedno primjenjivati i braniti temeljna prava. “Normalizirale su korištenje izvanrednog, ubrzanog donošenja zakona, povukle ključne zaštite temeljnih prava i vodile koordiniranu kampanju protiv nadzornih organizacija”, rekla je Kersty McCourt, viša savjetnica Libertiesa za zagovaranje. “Mislim da nam je svima već jasno da sintagma ‘temeljna prava’, kada se koristi u izvješćima koja sastavljaju ili ove udruge ili briselska birokracija, u stvari ne znači ništa supstancijalno, nego znači ono što je u tom trenutku ideološki podatno ili popularno u briselskim krugovima. Jer, da znači bilo što supstancijalno, onda bi se branila temeljna prava onih koji su najugroženiji u našim društvima, a tu prvenstveno mislim na nerođenu djecu koja su žrtve pobačaja i naše starije koji su žrtve eutanazije”, smatra Bartulica.
“Ovo izvješće, odnosno ove udruge, kritiziraju nacionalne države zbog ubrzanog ili izvanrednog donošenja zakona, a šute na iskrivljavanje političkih mehanizama i procesa koje Komisija koristi kao ideološku batinu prema, primjerice, udrugama koje promiču općeljudske i kršćanske vrijednosti. Stoga se nipošto ne slažem s takvim mišljenjem koje problem vidi u odlukama nacionalnih država koje žele zaštititi svoje građane i prakticirati suverenost nasuprot ludorijama i ideološkim eksperimentima briselske birokracije”, dodao je.
Izvor:direktno.hr
