Pravo je umijeće kako prepoznati pravi od lažnog, patvorenog meda. Pčelari ipak ističu nekoliko korisnih, poučnih načina prepoznavanja prirodnog meda. Gotovo svi preporučuju kako je kupnja te namirnice najsigurnija na kućnom pragu poznatog pčelara.
Kako prepoznati pravi odnosno prirodni med od lažnog, umjetnog, neprirodnog, patvorenog, pitanje je koje odavno najviše muči potrošače u svim ruralnim i urbanim sredinama diljem svijeta, inače te ukusne i iznimno korisne namirnice koja je itekako ljekovita te predstavlja izdašan izvor energije i zdravlja. Dokazano je, naime, kako pčelinji med – osim u kuhinji odnosno u prehrani čovjeka – ima značajno mjesto i u kozmetičkim tretmanima. Jer, znalci ističu kako je pčelinji med bogat vitaminima i mineralima savjetujući da se čak svakog dana konzumira u umjerenim količinama.
Pravi med je iznimno korisna namirnica, ljekovita te izdašan izvor energije i zdravlja
Poznato je naime, kako nijedna medonosna pčela, kao marljiva radilica i dar prirode, ne pravi loš, odnosno lažni med. Takav su med, tvrde stručnjaci, izmislili ljudi praveći od njega industrijski proizvod. Ujedno konstatiraju kako se samo nesavjesne i needucirane osobe na takvom medu žele brzo obogatiti. Mnogi se prisjećaju i svog nestašnog razdoblja dok su, još kao dječaci ili djevojčice, na stablima kostela, murava, jabuka i krušaka, gledali rojeve s tisućama pčela te kako su se smjenjivale u rašljama grana oko svoje matice, dok bi letjele oko krošnje stabla. Iskreni kažu kako su ih mamili u košnice, makar su se pčele na njih ljutile zato što su ih ometali. Jer su, pri rojenju, imale želju što prije doletjeti do svoje matice. No, pčelari dobro znaju kako pčele sele od stabla do stabla u potrazi za svojom maticom savjetujući da im se pri tome ne prilazi kako se ne bi uznemirile. A svima je također poznato kako pčele u Dalmaciji, posebice u Zagori, gotovo svake godine uznemiruju požari, posebice tijekom ljeta, te sa svojom maticom bježe u mirnijie krajeve. Mjerodavni u pčelarskim udrugama tvrde kako je pčela i zato sve manje na tom području ističući kako je i borova šuma njihov najveći neprijatelj, osim varoze.
Pravo je umijeće kako prepoznati pravi od lažnog meda
Pčelari i potrošači vole reći kako još nitko nije osmislio sigurnu formulu prema kojoj bi se utvrdili točni podaci, kako na tržnici, prodavaonici najlakše i najjednostavnije prepoznati pravi med od lažnog, te tako konzumentima u ishrani omogućiti sigurnost korištenja te gotovo nezamjenjive namirnice? Ipak preporučuju nekoliko načina, pravila prema kojima se može prepoznati pravi med od lažnog, uz obveznu njegovu kemijsku analizu u mjerodavnim institutima prije njegove uporabe.
Inače, svaki med se obvezno mora provjeriti prije njegove konzumacije, a za to imamo i nekoliko ‘pučkih’ načina. Evo jednog od njih: kad se iz tegle uzme žlica meda i stavi u usta, med se jede, a ne guta. Ako se tada pod jezikom osjeti tvrdoća i gorčina, to je pravi, prirodni med. Kvaliteta meda može se provjeriti i na ovaj način: ako se med ne kristalizira tijekom zime na određenoj temperaturi, onda s njim nešto nije u redu.
Mnogi pčelari i potrošači znaju kako je pravi med od lažnog vrlo teško prepoznati, bez stručne analize. Doduše iskusan pčelar to katkada može prepoznati, ali bez stručne provjere u laboratoriju vrlo je teško sa sigurnošću reći – što je pravi, a što patvoreni med. Tek neki upućeni potrošači te namirnice kažu kako se med pokvario ako se počne kristalizirati. Upravo je suprotno, jer je baš to jedini vizualni znak kako je taj med pravi, prirodan Treba znati kako se patvoreni, lažni med nikad ne kristalizira te je uvijek u tekućem stanju. Zanimljivo je kako neki tako proizvedeni medovi imaju čak bolji okus od pravog meda.
Zato što kod pravog meda pčele posjećuju cvjetove koji imaju gorkast ili neki drugi karakterističan okus, koji medu daje specifičnost tih biljaka. Svakako treba napomenuti da se na našem domaćem tržištu nalazi podosta nekvalitetnog, lažnog meda. To znači da se u Hrvatsku uvozi med sumnjive kvalitete pa se miješa s našim sortnim medovima te se tako, ustvari, varaju potrošači. Preporuka je pčelara da se med kupuje isključivo od poznatog pčelara iz okolice kupca. Također moramo napomenuti kako se naši medovi redovito kontroliraju u laboratorijima prilikom ocjenjivanja na izložbama kojih u Hrvatskoj ima podosta što je dobro, najprije za potrošače. Postoji još jedna stvar koju ne smijemo zaboraviti: naši medovi spadaju među najbolje, vrhunske medove na cijelom svijetu.
Ne može se sa sto-postotnom sigurnošću utvrditi je li med krivotvoren ili nije
Kažimo i to kako znalci i iskusniji konzumenti te ljekovite namirnice također podsjećaju kako imaju tri vrste meda – pravilni odnosno prirodni (čisti) i lažni, obično umjetni industrijski med iz uvoza, oko kojeg se u zadnje vrijeme digla velika prašina. Zaključuju kako je dobro što se mnogi potrošači kupuju med na kućnom pragu pčelara kojeg poznaju, dok neki pčelari kažu kako kristalizacija meda ovisi i o vrsti ispaše odnosno o biljkama. Manje-više svi upozoravaju kako veliki trgovački lanci uvoze goleme količine meda primjerice iz Indije; miješaju ga s domaćim medom te ga prodaju, a da ga i ne specificiraju, bez oznake podrijetla. Također je poznato kako se naš med izvozi na zapadno tržište odnosno u zemlje članice Europske unije.
Izvor:agroklub.hr
