Njemačko gospodarstvo ostat će bez više od 260 milijardi eura dodane vrijednosti do 2030. godine uslijed rata u Ukrajini i visokih cijena energenata, što će posljedično negativno utjecati na tržište rada, navodi se u studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) objavljenoj u utorak.
Njemački bruto domaći proizvod (BDP) po prilagođenim cijenama bit će sljedeće godine 1,7 posto niži, a zaposleno će biti oko 240.000 manje ljudi u odnosu na situaciju kada bi u Europi vladao mir, pokazuje to istraživanju.
Očekuje se da će razina zaposlenosti ostati na toj razini sve do 2026., kada će mjere poticanja gospodarstva početi nadmašivati negativne učinke te dovesti do povećanja broja zaposlenih za otprilike 60.000 u 2030.
Kao jedan od najvećih gubitnika bit će ugostiteljstvo, već ionako teško pogođeno pandemijom koronavirusa, a sad će vjerojatno osjetiti pad potrošačke kupovne moći.
Energetski intenzivni sektori, poput kemijske industrije i proizvodnje metala, također će vjerojatno osjetiti osjetiti posljedice, porcjenjuje se u tom istraživanju.
Ako bi se cijene energenata, koje su dosad skočile za 160 posto, ponovno udvostručile, njemački BDP bi bio gotovo četiri posto niži nego da nije bilo rata.
Za Hrvatsku takva precizna analiza za sad – ne postoji, pa o cijeni rata u Ukrajini i sankcija za našu zemlju možemo samo nagađati. No sigurno je da neće biti mala. No poznato je da je inflacija već pojela rast plaća i da je realni standard Hrvata danas manji nego prije godinu dana, i da će inflacija smanjiti dohotke i naškoditi malom čovjeku, kojemu, nažalost, gdje god da radi, nisu ugovoreni standardi ugovora o radu kakve, na primjer, ima veliki broj poslodavaca u Njemačkoj i cijela Amerika, da se plaća korigira za stopu porasta cijena na malo. Hrvatska se, kao i ostatak svijeta, lani počela oporavljati od korone, koja je donijela zatvaranje gospodarstva i hrpu poremećaja u opskrbi. S oporavkom i rastom potražnje počela su poskupljenja hrane i energenata, inflacija se vratila i s njom promjena smjera monetarnih politika i podizanja kamata.
