U posljednjem izvješću Glavnog tajništva Energetske zajednice (EZ) navodi se kako će biti odgođen početak radova izgradnje plinovoda između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, što predstavlja iznenađenje s obzirom na tvrdnje i poteze vlasti u Federaciji BiH.
Naime, u izvješću predstavljenom početkom studenoga prošle godine navedeno je kako je Južna plinska interkonekcija “odgođena”, kako navodi hrsvijet.net, a kako smo i ranije prenosili i procjenjivali ovdje.
Tako Energetska zajednica, koja predstavlja svojevrsni pravni regulator koji radi na povezivanju unutarnjeg energetskog tržišta EU-a i jugoistočne Europe, ističe kako će opskrba plinom preko ovoga plinovoda koji predstavlja novi pravac opskrbe za BiH početi tek 2026. godine.
Treba reći kako je bivša uprava BH-Gasa, predvođena Jasminom Salkićem, isticala upravo da će radovi izgradnje plinovoda započeti ove godine te da će biti okončani krajem 2024. godine, piše Večernji list BiH.
Naime, planirano je da se kreditima iz europskih bankarskih institucija te uz potporu Europske komisije gradi ovaj plinovod, dok bi otplata išla iz sredstava koja ostvari BH-Gas.
No, s obzirom na činjenicu da je cijena plina u međuvremenu skočila, da su vlasti Federacije BiH potpisale štetan ugovor s Gazpromom o prijelazu na Turski tok, kao i to da sada mađarski operator plina tuži Federaciju BiH za više od 40 milijuna maraka, stvari će se, po svemu, dodatno zakomplicirati.
Čak i unatoč činjenici da se, nakon višemjesečnog držanja u ladici Ministarstva energetike, industrije i rudarstva, Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji ipak našao na dnevnome redu te neposredno prije Nove godine dobio prolaz u federalnom Parlamentu, ovaj projekt predstavljan je kao ključni za održavanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom na području cijele FBiH, kao i za diverzifikaciju izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom.
Iz Vlade Federacije BiH naveli su kako razlog za realizaciju ovog projekta nije samo činjenica da je Federacija BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu opskrbe već i to što postojeći plinovod izgrađen 1979. godine karakteriziraju zastarjelost i velika opterećenost tijekom zimskih razdoblja, kada je potrošnja plina najveća.
Zakonom se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje plinovoda na pravcu Zagvozd u Hrvatskoj do Posušja na jugozapadu BiH i dalje prema Tomislavgradu, Kupresu, Bugojnu te Novom Travniku i Travniku, odnosno s posebnim odvojkom za Mostar.
No, kada zakon i bude usvojen u federalnom Parlamentu, jer ga sada treba prihvatiti i Dom naroda, slijedi najvažniji korak. Naime, BH-Gas i Plinacro trebaju potpisati sporazum kojim bi se ispunili svi formalni uvjeti za početak izgradnje ovog projekta od kapitalnoga značaja za Federaciju BiH.
Nije poznato kakav će biti ishod arbitražnoga postupka mađarskoga operatora FGSZ s Energoinvestom, niti koliko će trajati, no sada je posve jasno kako su vlasti u Federaciji BiH bez ikakvog logičnog razloga ove godine s mađarskog prešle na Turski tok.
Zbog promjene te rute Uprava kompanije BH-Gas podnijela je početkom travnja kaznene prijave Federalnoj upravi policije (FUP) protiv odgovornih u kompaniji Energoinvest.
Zbog prekida ugovora s mađarskim plinskim operatorom FGSZ pokrenut je spor pred Arbitražnim sudom u Zürichu te FBiH očekuju penali od 21 milijun dolara.
Ništa od tih poteza Energoinvest nije radio bez službenog blagoslova iz dijela vlasti u FBiH. Na kraju se ipak Vlada ogradila od samoubilačkih poteza Energoinvesta koji ugrožavaju plinski sustav FBiH.
