Domovina

Suprug Sandre Benčić na izborima dobio 10 glasova a sada barata milijunima kuna!

Suprug Sandre Benčić Miroslav Petrović bio je peti na listi za dijasporu u 11. izbornoj jedinici liste Zeleno-lijeve koalicije.

Jedan od političkih bračnih parova o kojima se malo ili ništa zna jest bračni par – Sandra Benčić i Miroslav Petrović. Petrović radi kao administrativni službenik na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG-u). Sudjeluje i u osiguravanju milijunskih sredstava za grupu ljudi okupljenih oko stranke Možemo i raznih aktivističkih udruga. Istražili smo što je prije radio.

Sudjelovanje na izborima

Kako smo pisali, suprug Sandre Benčić Miroslav Petrović bio je peti na listi za dijasporu u 11. izbornoj jedinici liste Zeleno-lijeve koalicije. Nju predvode Možemo – Nova ljevica – Radnička fronta – Orah – Zagreb je NAŠ – Za grad na parlamentarnim izborima 2020. godine. On je na izborima dobio točno deset glasova.

Na lokalnim izborima u Zagrebu koji su održani 2021. Petrović je predstavljen kao jedan od koordinatora programa za obrazovanje stranke Možemo u Zagrebu. “Koordinator sam izrade programa za obrazovanje s fokusom za istraživanje, razvoj i inovacije te zelenu transformaciju škola i vrtića uključujući zelenu javnu nabavu hrane. S obzirom na dugogodišnje iskustvo rada u privatnom i javnom sektoru, posebno u pogledu razvojnih i EU projekata, primarni interes mi je razvoj zagrebačkih obrazovnih ustanova u sigurne, zelene i uključive ustanove”, rekao je o sebi.

On je kao voditelj Ureda za istraživanje i međunarodne projekte na FPZG-u bio zadužen za odabir projekta glede okoliša teškog 1.102.150 kuna. U projektu je sudjelovala udruga koju je Tomašević pretenciozno nazvao Institut za političku ekologiju (IPE). Ta je udruga zajedno s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu bila partner projekta. Nositelj je bila udruga Zelena akcija na čijem je čelu u prošlosti također bio Tomislav Tomašević.

Osiguravanje sredstava nevladinim organizacijama za istraživanja

Zapravo, Petrović je jedan od ključnih ljudi, koji kao administrativni službenik, sudjeluje u osiguravanju milijunskih sredstava za grupu ljudi okupljenih oko stranke Možemo, raznih aktivističkih udruga i Fakulteta političkih znanosti. No čime se Petrović bavio prije dolaska na fakultet gdje, prema imovinskoj kartici Sandre Benčić, ima plaću od 8500 kuna neto?

Izvor: Snimka zaslona

Miroslav Petrović je od 2007. do 2009. godine radio u Ministarstvu financija kao asistent za projekte Europske unije. U Ministarstvu je sudjelovao na provođenju CARDS 2004 projekta “Jačanje strukture unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj”. Riječ je o programu Europske komisije za “Zapadni Balkan” za “Pomoć zajednici za obnovu, razvoj i stabilizaciju” koji je poslije naslijedio program “Instrument za pretpristupnu pomoć” (IPA).

Od 2011. do 2014. godine radio je kao “honorarni konzultant”. To je uključivalo prikupljanje financijskih sredstava za akademski sektor i sektor civilnog društva te mala i srednja poduzeća. O tome tko su mu bili klijenti ne zna se puno. No prije nego što se pridružio Fakultetu političkih znanosti u srpnju 2014., Petrović je bio direktor neuspješnog hrvatskog start-upa Publiconn. Bio je i stručni suradnik Centra za mirovne studije koji je vodila Sandra Benčić, na projektu koji je naknadno propao. Ovo je navedeno i u izvješću CMS-a.

Bračni par Benčić – Petrović i uloga u Publiconnu

Publiconn je trebala biti društvena mreža, “Facebook”, za EU-ove fondove namijenjena za javni i civilni sektor. Pokrenuli su ga 2011. Sandra Benčić, Branimir Šloser i Goran Zubak, a savjetovao ih je poduzetnik Saša Cvetojević koji se 2020. našao među masonima, ali je tvrdio da nije njihov član. Publiconn je u prve dvije godine rada uspio dobiti 3500 korisnika. 2013. godinu završio je s tek 49.300 kuna prihoda i neto dobiti od 1200 kuna.

Do 2016. Publiconn je kao društvena mreža prestao postojati, a istoimena tvrtka promijenila je ime te se odlučila baviti web-dizajnom. Među klijentima bili su joj portal H-alter, Centar za mirovne studije Sandre Benčić, Hrvatska poštanska banka, stranka Nova ljevica koja je dio Možemo. U 2021. tvrtka je imala oko 5000 kuna dobiti.

Inače, g. Petrović je u Publiconnu bio zadužen za osmišljavanje poslovanja. 2014. je društvenu mrežu predstavljao dva puta na dva susreta poslovnog umrežavanja koje je organizirao Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu.

Upravo je do 2014. godine Petrović bio djelatnik Ureda za transfer tehnologije pri CIRTT-u. Tada prelazi na Fakultet političkih znanosti. Tu postaje prvi voditelj novoosnovanog Ureda za međunarodnu suradnju, istraživanje i projekte. U tom periodu je dekan fakulteta bio Nenad Zakošek, vrlo aktivan član nevladine organizacije GONG.

Petrović je kao direktor Publiconna 2013. u Londonu sudjelovao na britansko-hrvatskom trgovinskom forumu. Njega su organizirali Ministarstvo vanjskih poslova UK i hrvatsko veleposlanstvo. Osim njega govorio je Joško Klisović, tadašnji zamjenik ministrice vanjskih poslova. Govor je održao i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i Tauno Olju, izvršni direktor EY-a.

Suradnja s Centrom za mirovne studije i udrugom B.a.b.e.

Što se propalog projekta tiče, CMS se 2011. godine prijavio na veliki natječaj UNICEF-a za pružanje usluga vanjske evaluacije njihova programa suzbijanja nasilja u školama. Za potrebe tog natječaja CMS je okupio “interne stručnjake među kojima su bili Iva Zenzerović, Vedrana Spajić Vrkaš, Miroslav Petrović, MAP savjetovanja i IPSOS puls”. Udruga je dobila natječaj, ali je UNICEF nakon prve faze projekta imao niz sadržajnih primjedbi na kritički osvrt stručnjaka i metodologiju evaluacije CMS-a, pa je Centar za mirovne studije raskinuo ugovor.

Miroslava Petrovića je 2015. godine angažirala udruga B.a.b.e. za izradu nezavisnog evaluacijskog izvješća projekata “Djelujemo lokalno, ali jasno kompetentno” i “Obrazovanjem ka ravnopravnosti”.

Istraživanja kao “znanstvena podloga” za predlaganje i implementaciju određenih politika

Otkako je Petrović 2014. zaposlen na administrativnu, a ne znanstvenu dužnost voditelja Ureda za međunarodnu suradnju, istraživanje i projekte na FPZG-u, u fokusu su mu osiguranje financiranja projekata i istraživanja, uglavnom iz fondova Europske unije. Petrovićeva funkcija kao magistra politologije bez, prema CROSBI-ju, objavljenih znanstvenih radova omogućuje mu da bude “podrška” “u umrežavanju i stvaranju ‘multi-sektorske suradnje’ između akademske zajednice i javnosti, privatnog i civilnog sektora koji omogućuje integrirani pristup za rješavanje društvenih izazova”.

Drugim riječima Petrović je spona između akademskog sektora i sektora nevladinih udruga. Oni zajedničkim novcem iz Europskih fondova i novcem poreznih obveznika pod krinkom znanstvenih istraživanja stvaraju politike. Te politike potom ulaze u stranačke programe lijevih stranaka, a ponekad i stranaka takozvanog “desnog centra”. Erasmus+, IPA,ESF, FP7, SFSN samo su neki od programa kojima su financirana istraživanja koja potom služe kao “znanstvena podloga” za predlaganje i implementaciju određenih politika, kroz zakonodavnu i izvršnu vlast.

Sve to vodi Petrović, koji inače po kvalifikacijama ne bi mogao biti profesor na fakultetu.

Dobar primjer takvog projekta je “bEUcitizen: Sva prava pridržana?

Prepreke europskom građanstvu” za koji je iz EU-ova programa dano 1.604.382 kune. Iz Hrvatske je taj projekt vodila Denisa Ivušić, a riječ je o istraživanju mogućnosti i izazova glede uspostave europskog državljanstva. Kao jedan od rezultata tog projekta navodi se uspostava fakultetskog Centra za istraživanje etičnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) koji provodi opsežna istraživanja u suradnji s projektnim partnerima.

CEDIM se očekivano bavi istraživanjima u područjima državljanstva, prisilnih migracija, etničnosti, roda i migracijskih studija. Taj centar FPZG-a otvoreno na svojim stranicama navodi da je dugoročni cilj “osigurati prostor koji će kombinirati empirijsko istraživanje sa zagovaračkom politikom i ispuniti rascjep između postojećih donositelja odluka, akademske zajednice i krajnjih korisnika politika”, odnosno stvaranje “znanstvene podloge” za lobiranje unaprijed određenih politika iz smjera akademske zajednice prema zakonodavnim i izvršnim tijelima.

Projekt “Neposlušna demokracija” u kojem sudjeluju g. Petrović i gđa Dolenec iz Možemo

O jednom takvom projektu pisali smo još 2020. Tada se provodio projekt vrijedan 4.200.000 kuna čija je nositeljica aktivnosti Danijela Dolenec, jedna od ključnih osnivačica platforme Možemo.

Riječ je o projektu “Neposlušna demokracija: komparativna analiza sporne politike u europskoj poluperiferiji” koji okuplja istraživače iz Hrvatske, Srbije, Španjolske i Portugala, a koji nastoji izraditi baze podataka o prosvjednom djelovanju u navedenim zemljama, kao i mapiranje društvenih pokreta i politika osporavanja u urbanom političkom prostoru Zagreba, Beograda, Madrida i Lisabona.

U timu za ovaj projekt su uz Danijelu Dolenec, dogradonačelnicu Zagreba bili Daniela Širinić, gradska zastupnica Možemo u Zagrebu te sam Miroslav Petrović, suprug zastupnice Sandre Benčić.

Pri tome je među radnim materijalima povezanim s tim istraživanjem naveden članak “Osporavanje neoliberalnog urbanizma na europskoj poluperiferiji: pokret Pravo na grad u Hrvatskoj”, čiji su autori Karin Doolan, Danijela Dolenec i Tomislav Tomašević.

Podsjetimo, pokret Pravo na grad je inicijativa na čijem je čelu bio upravo Tomašević. U tom znanstvenom članku osnivači pokreta tobože “istražuju” vlastitu inicijativu. Zaključuju da je taj pokret “uspio izbjeći navodno neizbježni Michelsov željezni zakon oligarhije”, prema kojem svaka organizacija kad-tad razvija oligarhijske tendencije.

GONG i Faktograf sudjeluju u projektu o dezinformacijama vrijednom 4.2 milijuna kuna

Među posljednjim aktivnim međunarodnim projektima navodi se “Pro-fact: Istraživanje, edukacija, provjera činjenica i razotkrivanje dezinformacijskih narativa povezanih s Covidom-19 u Hrvatskoj”, a njegov je nositelj nevladina organizacija GONG.

GONG-ovi partneri na istraživanju su Faktograf.hr, FPZG, FER i Sveučilište u Dubrovniku, a suradnici HND i Sindikat novinara Hrvatske. Među istraživačima su Nebojša Blanuša, Marijana Grbeša, Mate Brautović, Milica Vučković, Svjetlana Knežević, Dražen Hoffman i Ana Brakus. Projekt se počeo provoditi u studenom 2021., a završava u siječnju 2023. Do izlaska ovog teksta, niti jedna publikacija još nije izdana, a za projekt je izdvojeno 4.2 milijuna kuna.

Za te novce, istraživači su “zaključili” da se dezinformacije na Facebooku “koriste se populističkim narativom i teorijama zavjere. Često posežu i za tehnikama zastrašivanja, etiketiranja i banaliziranja”, da je “u hrvatskom dezinformacijskom prostoru velik utjecaj stranica i objava iz Srbije što naglašava važnost uloge regionalne mreže fact-checkera“, pojasnila je jedna od autorica istraživanja”, da je “ekosustav dezinformacija o COVID-19 nadnacionalan te da ima karakteristike superorganizma” i da su mediji pod napadom dezinformatora, ali istovremeno i krivci zbog senzacionalizma.

“Dobro iskorišten novac poreznih obveznika”

Kao što je vidljivo neki od istraživača na navedenim projektima postali su politički aktivni. Neki su politički komentatori. A neki čak i vode specijalizirane portale za “provjeru činjenica” koje si daju za pravo proglašavati što je istina, a što neistina u javnom prostoru i na društvenim mrežama.

Krug u kojem su se profesionalno kretali bračni par Petrović – Benčić pokriva akademsku zajednicu, nevladine organizacije i politiku. Svi oni rade zajedničkom sinergijom, iako bi trebali biti neovisni jedni o drugima, kreiraju politike na trostranu korist. I sve to čine “dobro iskorištenim” novcem poreznih obveznika.

Izvor: narod.hr

www.crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button