Više od dva desetljeća je prošlo otkako su uvedene etikete sa sastojcima i nutritivnim informacijama na pakiranjima hrane u okviru Europske unije. Međutim, mnogi proizvođači su i prije toga počeli navoditi sastojke kako bi bolje informirali potrošače o hrani koju kupuju.
Uprkos inicijalnim razgovorima krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, proizvođači alkoholnih pića (bilo da je u pitanju pivo, žestoka pića ili vino) uspjeli su izbjeći navođenje sastojaka i nutritivnih informacija na etiketama boca.
Za vinare ta era završava 8. prosinca 2023. kad na snagu stupaju novi propisi označavanja, javlja Decanter.
Svako vino koje se prodaje u EU-u, koje je proizvedeno i/ili označeno nakon tog datuma morat će zakonski prijaviti sve sastojke dodane u proizvodnji, od sumpornog dioksida, preko komercijalnih kvasaca, šećera, kiselina, bojila do ostalih aditiva, a koji se nalaze u gotovom vinu.
Osim toga, morat će se dostaviti potpune informacije o hranjivim vrijednostima, kao što dostavljaju proizvođači svih prerađenihg prehrambenih proizvoda, pa će se na deklaracijama vidjeti koliko vino ima šećera, ugljikohidrata i kalorija u 100 mililitara. Pitanje je sada postavlja li to europske vinare u neravnopravan položaj s američkim, australskim, novozelandskim i drugim vinarima u čijim zemljama nema takvih propisa.
Nadalje, europski vinari moraju se pripremati već sada jer će promjene morati primijeniti u manje od pet mjeseci. Još jedno pitanje je što će biti s uvozom, jer sva vina koja budu dolazila na EU tržište morat će također imati naznačene sastojke i nutricionističke informacije. Jedno od zanimljivijih pitanja je, naravno, kako će od ove zime izgledati vinske etikete, posebno one vrlo precizno definirane poput burgundskih. Hoće li, kako upozoravaju neki vinari, boce vina sada izgledati kao limenke Coca Cole?
Zasad se zna da će vinari imati puno veću slobodu u izboru kako prezentirati informacije o vinu nego što to imaju proizvođači drugih prehrambenih proizvoda. Na etiketi će biti obvezno navesti udjel alkohola, potencijalne alergene, veličinu boce i energetsku vrijednost. Podaci o nutritivnoj vrijednosti i aditivima moći će biti navedeni online, a na boci će biti QR kod putem kojeg će kupci moći direktno doći do tih podataka. Na web stranicama s podacima o sastavu vina neće smjeti biti drugih podataka, reklama niti će se s tih stranica smjeti prikupljati podaci. Od svih dodanih sastojaka u vinu samo će se sumpor morati naznačiti na etiketi i to ako prelazi 10 miligrama po litri. U tom slučaju na etiketi će pisati “sadrži sulfite”
A sada najveće od svih pitanja: zašto je Europska unija baš vino, jedan od svojih najvažnijih proizvoda, odlučila prvo podvrgnuti strožem sustavu označavanja? Zašto isto ne moraju raditi pivari ili destileri? Glavni razlog je uporno, desetljetno opiranje vinske industrije transparentnijem deklariranju vina. Svatko tko makar površno prati vinsku industriju zna koliko se u njoj vara, u cijelom svijetu, i koliko to otežava poziciju kupaca i poštenih i kvalitetnih proizvođača. Za razliku od goleme većine vinara, 70 posto pivara i mnogi destileri dobrovoljno otkrivaju stvarni sastav svoji proizvoda.
Od 8. prosinca 2023. izostavljanje ili lažiranje informacija tretirat će se kao prijevara potrošača. S novim izazovima suočit će se i trgovci vinima, prodavači i sommelieri, jer bez barem površnog poznavanja procesa proizvodnje vina, nije lako razumjeti što koji sastojak uopće radi u vinu, zašto je dodan i što njegova prisutnost znači za vino.
Oni realniji kažu da ne strahuju, jer kupci ni sada ne ulaze u prevelike detalje na deklaracijama kad kupuju hranu u trgovinama. Ako se oko novog označavanja vina ne nastane previše nesporazuma u javnosti, smatraju da sve bi moglo biti lakše nego ranije, zbog veće transparentnosti. Uglavnom, novi propisi najveća su promjena u propisima o označavanju vina u više od stoljeća, točnije otkad je Francuska 1935. uvela sistem apelacija.
