Mnogo je stvari koje će se promijeniti s uvođenjem eura, o mnogima treba i brinuti. Konverzija računa i štednje građana u bankama nije jedna od njih, barem ako je suditi po odgovorima banaka na upite N1.
Gotovo jednoglasno, na naš upit odgovaraju kako će konverzija eura na kunskim i žiro računima biti provedena automatski, po fiksnom tečaju i bez troškova za klijente. Svi kunski računi tako će postati računi u eurima.
“Klijenti banaka neće trebati zatvarati postojeće kunske račune i otvarati račune u euru jer će postojeći računi u kuni na dan uvođenja eura postati računi u euru”, kažu iz Hrvatske narodne banke.
Devizni računi
S deviznim računima situacija je nešto drugačija, ali i to će se, tvrde iz Hrvatske udruge banaka, riješiti bez problema.
“Jedina promjena bit će to što se devizni račun u euru više neće smatrati deviznim računom, nego tekućim računom u domaćoj valuti (s obzirom na to da će euro postati službena valuta u RH). Takav račun moći će se koristiti za transakcije u euru s fizičkim i pravnim osobama u zemlji i inozemstvu.
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisano je da ako prije dana uvođenja eura klijent u istoj banci ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan od tih računa i prenijeti sredstva evidentirana na tom računu na drugi račun u istoj banci”, kažu nam iz HNB-a.
Odgovor HUB-a gotovo je identičan.
“Klijenti koji u istoj banci, osim kunskog računa imaju otvoren i devizni račun sa sredstvima u euru, imaju pravo u roku od 60 dana od uvođenja eura bez naknade zatvoriti jedan od postojećih računa i prenijeti sredstva na račun po izboru u istoj banci. Dodatno, postojeći IBAN broj računa se pri tome neće mijenjati, kao niti kartice izdane za račune na kojima je došlo do konverzije”, objašnjavaju iz Hrvatske udruge banaka.
Štednja
Nisu kunski računi jedina stvar zbog koje građani moraju misliti o svom odnosu s bankom tijekom procesa prelaska na euro. Mnogi se brinu i što će se dogoditi s njihovom, teško ili lako, stečenom ušteđevinom. HUB tvrdi kako ni tu nema mjesta brizi.
“Banke će preračunavati iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama u kuni u iznose u euru bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
Kod ugovora o depozitu i ugovora o štednom računu u kuni koji je ugovoren uz primjenu valutne klauzule u euru iznos koji je iskazan u kuni uz valutnu klauzulu u euru iskazuje se u iznosu eura koji proizlazi iz ugovornog odnos”, pojašnjavaju.
Krediti
Ista stvar je i s kreditima. Originalni ugovori između banke i klijenta i dalje će biti valjani, samo će se iznosi iskazani u kunama preračunati prema fiksnom tečaju konverzije i smatrat će se da je to odgovarajući iznos u eurima.
U kompleksnom odgovoru na upite N1 koji smo dobili iz HNB-a, pojašnjeno je mnogo toga.
“Kada je riječ o kreditima, preračunavanje nedospjele glavnice kredita iz kune u euro banka će izvršiti na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije bez ikakvog troška za klijenta. Ako je kredit bio ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, kamatna stopa će ostati nepromijenjena. S druge strane, ako je kredit bio ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu (koja se sastoji od fiksne marže i promjenjivog dijela koji se oslanja na jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara), kamatna stopa će ostati na istoj razini ili će se neznatno smanjiti, ovisno o promjeni parametra uz koji je kamatna stopa vezana.
Podsjetimo, kunski krediti s promjenjivom kamatnom stopom mogu se vezati uz jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara, a to su nacionalna referentna stopa (NRS) u kunama, prinos na trezorski zapis Ministarstva financija u kunama i prosječna kamatna stopa na depozite građana u kunama. Kamatna stopa koju plaća klijent jednaka je zbroju promjenjivog parametra i fiksne marže banke, koja je konstantna tijekom razdoblja otplate kredita”, kažu nam iz HNB-a.
“Od datuma uvođenja eura promjenjivi parametri u kunama više neće postojati, pa će se umjesto njih koristiti istovjetni parametri u eurima – NRS u eurima, prinos na trezorski zapis u eurima, odnosno prosječna kamatna stopa na depozite građana u eurima.
S obzirom na to da će ti novi eurski parametri visinom biti vrlo slični dotadašnjim kunskim parametrima, kamatne stope na kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom neće se znatnije promijeniti. Pritom je važno napomenuti da Zakon o uvođenju eura propisuje da kamatna stopa koju plaća potrošač ne smije porasti kao posljedica uvođenja eura. Primjerice, ako će novi eurski parametar biti viši od parametra u kunama koji se primjenjivao prije toga, fiksna marža banke će se smanjiti za iznos te razlike kako bi kamatna stopa koju plaća klijent ostala nepromijenjena.
S druge strane, ako će eurski parametar biti niži od dotadašnjeg kunskog parametra, banka neće smjeti povećati fiksnu maržu pa će se kamatna stopa koju plaća klijent smanjiti. Dakle, kamatna stopa na kredite s fiksnom kamatnom stopom ostat će nepromijenjena, a kamatna stopa na kredite s promjenjivom kamatnom stopom ostat će ili na razini na kojoj je bila neposredno prije dana uvođenja eura ili će se neznatno smanjiti”, pišu nam iz HNB-a.
“Sve isplate koje proizlaze iz ugovornog odnosa vršit će se u eurima u skladu sa Zakonom o uvođenju eura u RH.
U ugovoru u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa nakon dana uvođenja eura kamatna stopa ostaje nepromijenjena. U ugovorima kod kojih je ugovorena promjenjiva kamatna stopa parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon dana uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije dana uvođenja eura.
Iznimno, kod ugovora s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon dana uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope umjesto NRS-a za kunu koristi se NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti. Navedene promjene neće dovesti do porasta kamatnih stopa zbog uvođenja eura”, kažu iz HUB-a.
Hrvatska narodna banka uvjerava da će potrošači, klijenti banaka o svemu biti obaviješteni na vrijeme i da im neće nedostajati informacija o cijelom procesu.
“Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrošači će od institucija s kojima imaju sklopljen ugovor o kreditu ili ugovor o depozitu najkasnije tri mjeseca prije dana uvođenja eura dobiti općenitu obavijest o bitnim elementima preračunavanja s najavom predstojećeg preračunavanja te, ako je primjenjivo, obavijest o mogućnosti zatvaranja računa. Također će, najkasnije dva tjedna prije dana uvođenja eura, dobiti i individualne obavijesti s detaljnim informacijama o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope na ranije ugovore kredite i depozite”, govore iz HNB-a.
Na upite N1 su iz HUB-a objasnili i kako je “osnovno načelo da se potrošač ne može nalaziti u lošijoj poziciji nego da se euro nije uvodio”.
Kamatne stope ostat će, shodno tome, nepromijenjene, a vjerovnik će u slučaju potrebe smanjiti fiksnu maržu u cilju zadržavanja jednakih uvjeta, uvjereni su u HUB-u.
