Nalazi li se Hrvatska u suficitu ili deficitu robne razmjene?
Pristupanjem Hrvatske u članstvo EU sredinom 2013. i potpunim otvaranjem zajedničkog tržišta započelo je razdoblje dinamičnog rasta robnog izvoza i uvoza s EU tržišta.
Trgovinska razmjena među državama ukazuje koliko su one gospodarski povezane, koliko ovise jedna od druge. Slično tome udio uvoza u gospodarstvu, u BDP-u nam govori koliko neka država ovisi o stranim proizvodima.
Po toj ovisnosti o stranim proizvodima Hrvatska ne stoji niti užasno loše niti dobro. Jednostavno se nalazimo na polovici ljestvice članica Europske unije. To nije loše, ali postoji onaj drugi problematičniji dio ovih podataka.
Taj problematičniji dio čine konkretne cifre. One nam govore da su u deset godina udvostručio naš izvoz, ali i uvoz. Konkretno govoreći 2012 godine uvezli smo proizvode i hrane u vrijednosti od gotovo 122 milijarde kuna. Po posljednjim podacima, onima za 2021 godini mi smo bili uvezli 214 milijardi kuna proizvoda i hrane.
U istom razdoblju naš izvoz je bio porastao s 72 milijarde na 144 milijarde kuna. To znači da nam se izvoz u pravom smislu te riječi udvostručio, povećao za 100 %, a uvoz povećao za 75 %. Bez obzira na veće relativno povećanje izvoza naš trgovinski manjak se više nego udvostručio s 32.5 milijardi kuna na 69.7
U samo u tri države u EU je udio uvoza između 2012 i 2021 godine porastao za više od 10 % BDP-a. To su Grčka i Cipar pod diktatom Europske unije i u teoriji samostalna Hrvatska !?
Ta samostalna Hrvatska provodi politiku povećanja uvoza jer je ona u interesu europskog bratstva i jedinstva.
