Otkriće to doista jest. Nedavno istraživanje u časopisu Cancer Discovery pokazalo je da udisanje štetnih mikroba može pridonijeti raku pluća u poodmakloj fazi kod odraslih. Dugotrajna upotreba maski može pomoći u uzgoju ovih opasnih patogena.
Mikrobiolozi se slažu da često nošenje maski stvara vlažno okruženje u kojem mikrobi rastu i razmnožavaju se prije ulaska u pluća. Ti strani mikrobi zatim putuju dušnikom i u dvije cijevi zvane bronhi dok ne dođu do malih zračnih vrećica prekrivenih krvnim žilama zvanim alveole.
“Dugo se smatralo da su pluća sterilna, ali sada znamo da oralni komenzali, mikrobi koji se obično nalaze u ustima, često ulaze u pluća zbog nesvjesnih težnji”, – rekao je Leopoldo Segal, autor studije i direktor Programa za mikrobiome pluća i izvanredni profesor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta New York Grossman.
Prema studiji, nakon napada na pluća ti mikrobi uzrokuju upalni odgovor u proteinima poznatim kao citokin IL-17.
“S obzirom na poznati utjecaj IL-17 i upale na rak pluća, zanimalo nas je utvrditi može li obogaćivanje oralnih komenzala u plućima potaknuti upalu tipa IL-17 i utjecati na napredovanje i prognozu raka pluća”, rekao je Segal.
Otkriće
Analizirajući plućne mikrobe 83 neliječenih odraslih osoba s karcinomom pluća, istraživački tim otkrio je da se kolonije bakterija Veillonella, Prevotella i Streptococcus, koje se mogu uzgajati duljim nošenjem maski, nalaze u većim količinama kod pacijenata s uznapredovalim karcinomom pluća od onih u ranijim fazama. Prisutnost ovih bakterijskih kultura također je povezana s manjim izgledima za preživljavanje i povećanim rastom tumora bez obzira na stadij.
Uz to, istraživanje uzgoja bakterija Veillonella u plućima miševa otkrilo je da prisutnost takvih bakterija dovodi do pojave imuno-supresivnih stanica kao i upalnih kao što je citokin IL-17.
“S obzirom na rezultate naše studije, moguće je da bi se promjene na plućnom mikrobiomu mogle koristiti kao biomarker za predviđanje prognoze ili za stratifikaciju pacijenata na liječenju”, kaže Leopoldo Segal
Kako se pojavljuje sve više dokaza koji se odnose na dugoročne učinke nošenja maski i zaključavanja, liječnici i znanstvenici počinju preispitivati čine li ove autoritarne mjere doista više štete nego koristi. Jedan kanadski stručnjak za javno zdravstvo po imenu dr. Aji Joffe otkrio je u povezanoj studiji da zaključavanja uzrokuju “najmanje deset puta” više štete nego koristi.
U nedavnom radnom radu istraživača sa sveučilišta Harvard, Duke i John Hopkins, akademici su zaključili da „za ukupnu populaciju porast stope smrtnosti nakon pandemije COVID-19 podrazumijeva zapanjujućih 0,89 i 1,37 milijuna viška smrtnih slučajeva tijekom sljedećih 15, odnosno 20 godina.”
Otkad je prisilno nošenje maski počelo, dermatolozi su stvorili pojam “maskne” kako bi opisali pojavu prištića u blizini usta uzrokovane maskama koje začepljuju pore uljem i bakterijama. To mogu uzrokovati jednokratne ili platnene maske. Stomatolozi upozoravaju i na fenomen poznat pod nazivom “maska usta” u kojem se pacijenti vraćaju u stomatološku ordinaciju s porastom upale desni i propadanja zuba čak 50 % u razdoblju od samo nekoliko mjeseci od početka mandata za maske.
Ovo otkriće baca svjetlo na sve veće dokaze štete uzrokovane dugotrajnim nošenjem maski.
