Giht se često pripisuje pretjeranom konzumiranju alkohola ili nezdravoj prehrani, no istraživanja sugeriraju da genetika ima mnogo veću ulogu u ovoj bolnoj reumatskoj bolesti nego što se ranije mislilo. piše Science Alert.
Godine 2024. međunarodni tim znanstvenika analizirao je genetske podatke 2,6 milijuna ljudi iz 13 različitih skupova DNK podataka. U tom je broju bilo i 120.295 osoba s „prevalentnim gihtom“.
Uspoređujući genetske kodove osoba s gihtom i onih bez te bolesti, tim je otkrio 377 specifičnih DNK regija u kojima se pojavljuju varijacije povezane s gihtom – od kojih 149 ranije nikada nije bilo povezano s ovom bolešću.
Iako životni stil i čimbenici okoline zasigurno i dalje imaju svoju ulogu, rezultati sugeriraju da je genetika glavni pokretač rizika od gihta – a istraživači smatraju da bi moglo postojati još neotkrivenih genetskih poveznica.
Pogledajte video u nastavku za sažetak istraživanja:
„Giht je kronična bolest s genetskom osnovom i nije krivnja osobe koja od njega pati – mit da giht uzrokuju životni stil ili prehrana mora se razotkriti“, rekao je epidemiolog Tony Merriman sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu, kada je studija objavljena prošle godine.
Giht se razvija kada su razine mokraćne kiseline u krvi visoke, a ta kiselina potom stvara oštre kristalne iglice u zglobovima. Kada imunološki sustav počne napadati te kristale, dolazi do snažne boli i nelagode.
Znanstvenici smatraju da je genetika važna u svakoj fazi tog procesa. Posebno utječe na vjerojatnost da će imunološki sustav napasti kristale, kao i na način na koji se mokraćna kiselina prenosi kroz tijelo.
