Ljepota i zdravlje

Dr.Valerije Vrček: nošenje maski, zdravstvene posljedice

Autori su detektirali da učestalo nošenje maski povećava rizike za niz poremećaja. To su povišenje ugljičnoga dioksida u krvi, pad zasićenja krvi kisikom ili hipoksemija, otežano disanje, ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, osjećaj slabosti i umora, smanjena sposobnost koncentracije, ubrzano disanje, kratak dah, glavobolja, pojava akni i crvenila, oštećenja kože i iritacija, smanjenje kardiopulmonalnoga kapaciteta, vrtoglavica, pospanost…

nošenje maski
Slika: Maske i respiratori prema učinkovitosti zaštite propusnosti COVID-19

S početkom nove školske godine treba (ponovno) procijeniti imaju li zaštitne maske koristan učinak na zdravlje djece. Ta procjena ne smije biti neupitna i samorazumljiva istina, nego preporuka utemeljena na znanstvenim uvidima. U svjetlu novih znanstvenih spoznaja može se zaključiti da je višesatno nošenje maski u školama javnozdravstveni promašaj kojim se ugrožava fizičko i psihičko zdravlje učenika.

Njemačko upozorenje

Njemački su znanstvenici nedavno objavili studiju o zdravstvenim posljedicama koje izaziva redovito nošenje zaštitnih maski (Int. J. Environ. Res. Public Health 2021, 18, 4344). Riječ je o metaanalizi, odnosno o pregledu gotovo dviju stotina objavljenih znanstvenih radova koje su njemački autori usporedili, kritički procijenili i statistički obradili. Autori su zaključili studiju eksplicitnim upozorenjem: »Štetni učinci nošenja maski klinički su relevantni

Metaanalize su pregledne studije koje imaju posebnu težinu i vrijednost, smatraju se metodom izbora pri donošenju službenih stajališta o sigurnosti ili štetnosti medicinskih proizvoda, lijekova, pomagala, pa tako i zaštitnih maski. Znanstveno upozorenje o štetnosti nošenja maski potiče na razmišljanje o starom Hipokratovu načelu: najprije ne naškoditi (primum non nocere). U svakom slučaju nije razumno ignorirati najnoviju njemačku studiju, objavljenu u ponajboljem svjetskom časopisu iz područja javnoga zdravstva.

Sindrom iscrpljenosti

Analitičkim uvidom u velik broj podataka lakše se uočavaju pravilnosti koje se u toj metaanalizi odnose na štetne posljedice nošenja maski. Autori su detektirali niz poremećaja povezanih s učestalim nošenjem maski. To su povišenje ugljičnoga dioksida u krvi, pad zasićenja krvi kisikom ili hipoksemija, otežano disanje, ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, osjećaj slabosti i umora, smanjena sposobnost koncentracije, ubrzano disanje, kratak dah, glavobolja, pojava akni i crvenila, oštećenja kože i iritacija, smanjenje kardiopulmonalnoga kapaciteta, vrtoglavica, pospanost…

Svi nabrojeni poremećaji simptomi su koji prate sindrom iscrpljenosti izazvane maskom (MIES), koji se mnogo češće pojavljuje u ljudi koji redovito nose zaštitne maske. Sindrom MIES postao je standardni termin u medicinskoj literaturi. Naravno, postoje (ranije) studije u kojima se ne vide štetni učinci maski na ljudsko zdravlje. Te su studije također uvrštene i razmotrene u njemačkoj metaanalizi, ali one ne mijenjaju zaključak o rizicima nošenja maski.

Biranje trešanja

Donošenje konačnih odluka o potrebi nošenja maski u školama opterećeno je, dakle, znanstvenom kontroverzijom. Međutim, proizvoljan izbor samo jedne strane u argumentiranom sukobu manipulacija je i nasilje nad znanošću. U stručnom se žargonu takav selektivni pristup naziva biranjem trešanja (od engl. cherry-picking). Zanemarivanje znanstvenih oprječnosti čini etički upitnima pokušaje onih koji se koriste sloganima »misli na druge«, »ostanimo odgovorni« ili »zajedno kroz krizu«.

Sudbina maski u hrvatskim školama

Sve dok znanstvenici ne postignu konsenzus o sigurnosti i korisnosti zaštitnih maski, službene upute o potrebi nošenja maski nisu znanstveno utemeljene. Bez znanstvenoga je suglasja »obveza maskiranja« umišljena briga o zdravlju. Dapače, najnovija njemačka publikacija potvrđuje da je gomilanjem novih podataka znanstvena istina na strani onih koji nošenje maski smatraju rizičnim ponašanjem.

Mnogi se s pravom pitaju čitaju li odgovorni iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo ili Stožera civilne zaštite najnovije vijesti iz svijeta znanosti. Njihove eventualne, ali i razumljive propuste mogu ispraviti sami učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama. Informiranim uvidom i prihvaćanjem prijeporna statusa zaštitnih maski mogu se lakše potražiti kompromisna rješenja. Jedan mogući ustupak jest djelomično prekrivanje lica: s obzirom na ozbiljne moguće posljedice, navedene u njemačkoj metaanalizi, učenicima bi u školi trebalo tolerirati nošenje maski ispod nosa, prenosi za GlasKoncila.hr dr.Valerije Vrček.

nošenje maski
Slika: dr.Valerije Vrček / izvor

O autoru: Dr.Valerije Vrčekhrvatski je kemičar, redoviti profesor i predstojnik Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Područje znanstveno-istraživačkog zanimanja su reakcijski mehanizmi, računalna kemija, organometalna kemija i kemijski utjecaj lijekova na okoliš.

Diplomirao je 1992., magistrirao 1995. i doktorirao 1999. na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu disertacijom Nedegenerirane ravnoteže pregrađivanja 2-cikloalkil-izopropilnih kationa pod mentorstvom prof. Olge Kronje. Tijekom sveučilišnog obrazovanja i znanstvenog naukovanja usavršava se na Ulmskom sveučilištu (kao stipendist Humboldtove zaklade), Yaleu i Institutu Max Planck. Članom je Hrvatskog kemijskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva, Matice hrvatske, Kluba hrvatskih Humboldtovaca i inih udruženja. Bio je suradnikom na pripremi Opće i nacionalne enciklopedije za područje kemijskih znanosti. Piše redovitu kolumnu za Glas Koncila. Oženjen je i otac troje djece.

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button