U situaciji kad stopa inflacije raste u cijelom svijetu, a cijene su sve više, po čemu ni Hrvatska nije izuzetak, postavlja se pitanje očuvanja vrijednosti novca. Isplati li se ušteđevinu čuvati na računu ili je ulagati? Ako je uložiti, u što točno? Ta smo pitanja postavili Milanu Horvatu, glavnom direktoru tvrtke FIMA plus i stručnjaku za ulaganja.
Horvat je naglasio da nikad nije bio pobornik samo štednje u banci, a objasnio je i zašto.
“Smatram da je štednja u banci najjednostavniji, ali najmanje dohodovni oblik prihoda koje čovjek može imati od svoje imovine, a pogotovo je u ovim inflacijskim vremenima to zapravo malo suicidalno. Uz inflaciju koja je u Hrvatskoj preko 12 posto, sa štednjom u bankama ako su 1 posto, to znači da godišnje gubite 10 posto u vrijednosti svoje imovine, a to nije baš najinteligentnije”, rekao je Horvat, navodi N1.
Štednju, dodaje, treba imati jer je ona ključ likvidnosti i svakodnevnog funkcioniranja, a ako se radi o nekim većim iznosima, štednja je dio sigurnosti jer se u ključnim trenucima može reagirati. U upravljanju imovinom štednja je samo dio, dok je sve ostalo puno dohodovnije. Doduše, i rizičnije, ali Horvat kaže da su ti rizici već poznati i ako se prepoznaju i kontroliraju, svatko ih može prilagoditi sebi.
Što je najbolji oblik štednje?
Pitali smo ga što je, po njemu, najbolji oblik štednje. Horvat je rekao da je on uvijek bio prisutan na tržištu kapitala i da je to tradicionalni i višestoljetni pobjednik nad svim oblicima kriza i inflacija, posebice na duži rok.
“Dugoročno gledano, tržište i ulaganje na tržištu kroz indekse, ETF-ove, dionice, fondove…, neusporedivo je bolji oblik ulaganja i štednje. Nešto rizičniji, naravno, ali ključno je da tu niste kratkoročno izloženi, nego da uđete unutra kad hoćete, ali još važnije, da izađete kad hoćete jer tu postoji jako puno nerazumijevanja i predrasuda”, rekao je Horvat.
Naglasio je da se na tržištu kapitala ne gubi ako je burza pala, ali se nije prodalo, odnosno, da se ne mora prodavati kad je burza pala. “Dapače, možete još povećati svoju poziciju i proći bolje na dugi rok, a to mnogi ljudi, koji nisu educirani, ne znaju niti koriste savjete onih koji to jesu, ili koriste, nažalost, savjete onih koji to zloupotrebljavaju”, rekao je Horvat.
Dugoročno ulaganje
Zamolili smo ga i da nam objasni što znači dugoročno ulaganje. Horvat je rekao da on uvijek ljudima savjetuje da se probaju staviti u rok od minimalno tri godine, ali da nisu limitirani. “Svatko mora znati za sebe procijeniti može li izdvojiti 1.000, 10.000 ili 100.000 eura na neki rok koji je, recimo, duži od tri godine, a optimalno pet ili više. To je rok u kojem su rizici volatilnosti i izloženosti krizama bitno manji. Onda je sve ono što vam je u kratkom roku puno rizičnije, u dugom roku imate stabilnost i imate komociju izaći iz toga u trenutku kad to vama odgovara jer su tržišta u dobroj fazi, vi ste realizirali neke dobitke i možete to posložiti kako vama odgovara”, rekao je Horvat.
Smatra da ljudi u Hrvatskoj jako dobro upravljaju svojim radom, honorarima i plaćama te prihodima i troškovima, ali da zanemaruju upravljanje imovinom, s obzirom da tu nemamo tradiciju ni znanja i ljudi ne poznaju taj proces. “Ako malo radite analizu, zadnjih dvadesetak godina, ne samo u Hrvatskoj, nego globalno, sve su veći imovinski dijelovi ljudske ukupne vrijednosti, obiteljskog ili osobnog bogatstva, dakle, nije to samo prihod od rada, nego postoji i neka druga imovina u štednjama, nekretninama, u nekim drugim oblicima i onda treba naučiti i s tim se dijelom nositi i njime upravljati”, rekao je Horvat, dodavši da bi se u Hrvatskoj taj dio trebao razviti da bi ljudi mogli kvalitetno upravljati i svojom imovinom, a ne samo prihodima od rada.
Dugoročno je uvijek tržište kapitala pobjednik nad svim krizama i nad inflacijom, ali postoje i drugi oblici ulaganja. U Hrvatskoj su to, ističe Horvat, tradicionalno nekretnine, koje ljudima daju sigurnost. “Ali, nažalost, nema nekretninskih fondova koji bi omogućili malim ulagačima da koriste te prednosti, koji bi balansirali te cijene na tržištu nekretnina”, rekao je Horvat.
Zašto je štednja u dolarima unosnija od štednje u drugim valutama?
U Hrvatskoj tradiciju ima i štednja u različitim valutama. “Oni koji su bili malo pažljiviji, pa su ulaskom u krizu umjesto u kunama i eurima svoj novac parkirali na dolarima, zaradili su već 15 posto više nego što su imali prije, znači, uspjeli su pobijediti inflaciju”, rekao je Horvat.
Objasnio je i zašto je štednja u dolarima unosnija od štednje u bilo kojoj drugoj valuti. “Zato što je dolar sigurna luka za sve ljude u svijetu i kao takav s politikom FED-a, koji vodi vrlo promišljenu politiku stabilnosti i očuvanja stabilnosti američke ekonomije i borbe protiv inflacije, dolar je jako ojačao. U zadnjih 6 mjeseci, dolar je u odnosu na euro ojačao skoro preko 15 posto i više. Funta je devalvirala u odnosu na dolar za skoro 5 posto i jako je slaba”, rekao je Horvat.
Krizu smatra izrazito dobrim vremenom za ulaganje, dodavši da je najbolje vrijeme za ulaganje u proteklih 15-ak godina bilo u dvije situacije. Jedna je bila u rujnu 2008. godine, kad je Lehman Brothers bankrotirao i kad su svi globalni indeksi pali. “Svi su stenjali da je sad velika kriza i sve je potonulo, a to je bilo idealno vrijeme za ulaganje”, rekao je Horvat, dodavši da je drugo idealno vrijeme za ulaganje bilo u ožujku 2020. godine, za vrijeme početka epidemije i lockdowna, kad je sve potonulo.
“Najbolje je ulagati kad svi drugi bježe iz toga”
“Ono što ljudi zanemaruju da je uvijek najbolje ulagati, makar i mali novac, u vrijeme kad svi drugi bježe iz toga. Nemojte zaboraviti da sve to kad netko panično prodaje, uvijek netko kupuje i to je ono što mi ne znamo, odnosno, nemamo tu tradiciju”, rekao je Horvat pa spomenuo “fenomen” hrvatskog masovnog ulaganja.
“Kod nas ljudi najviše kupuju kad je najveća ekspanzija, kad je sve prenapuhano, kad svi pričaju o tome. E, onda se svi usude zato što idu i svi drugi, a ne usude se onda kad bi to trebali napraviti. Najmanje ljudi ulaže onda kad je to najbolje i najvrednije, a to je upravo sad. Ovo je razdoblje kad treba ulagati na tržištima vrijednosnih papira, indeksa, kriptovaluta…”, rekao je Horvat, ocijenivši da su potonje najbolje za one koji imaju manje iznose.
