Ako radite u području proizvodnje, logistike, zrakoplovstva ili urbanizma, vjerojatno ste čuli izraz ‘digitalni blizanac’. A ako radite u zdravstvu, bavite se klimatskim promjenama ili nekoj sličnoj industriji, čut ćete da se digitalni blizanci sve više pojavljuju kako desetljeće odmiče. Očekuje se da će tržište digitalnih blizanaca, koje je 2022. procijenjeno na samo 11,6 milijardi dolara, do 2032. biti industrija vrijedna pola trilijuna dolara. Tvrtke kao što su Amazon Web Services, GE, IBM, Microsoft, SAP i Siemens su među predvodnicima toga
Digitalni blizanac je virtualna kopija stvarnog objekta, poput aviona ili tvornice ili – bilo čega drugog. Osim što izgleda kao taj objekt, može simulirati kako se on ponaša u stvarnom svijetu. To omogućava korisnicima da vide kako bi različiti scenariji utjecali na taj objekt ili događaj, čak i ako se nalaze daleko od njega.
Ova tehnologija temelji se na internetu stvari (IoT) te pametni uređaji – senzori, kamere, skeneri – prikupljaju podatke o stvarnim objektima i prenose ih digitalnom blizancu. Ti uređaji mogu otkriti i prenijeti goleme količine podataka u stvarnom vremenu o objektima i područjima, kao što su tokovi prometa, temperature ili čak vibracije u strojevima, a potom unijeti te informacije u digitalnog blizanca, omogućujući udaljenom korisniku da vidi kako sve to funkcionira u stvarnom okruženju, piše Fast Company.
Kako se trenutno koriste digitalni blizanci?
Digitalni blizanci trenutno se najčešće koriste u proizvodnji. BMW i Nvidia nedavno su se udružili da bi izgradili digitalnog blizanca jedne od tvornica proizvođača automobila. Koristeći digitalnog blizanca, BMW je mogao vidjeti kako bi različiti scenariji utjecali na tvornicu u cjelini.
Naprimjer, proizvođač automobila mogao je vidjeti proces postavljanja velikog proizvodnog robota te izbjeći sudar s čeličnom pistom iznad njega kada bi se njegove ruke kretale. Prije digitalnih blizanaca BMW bi morao fizički premjestiti robota i testirati ga – što je proces koji je mogao danima trajati. Korištenjem digitalnog blizanca robota u tvornici posljedice su uočene za samo nekoliko minuta.
No digitalni blizanci ne služe samo za optimizaciju tvornica. Trenutno se koriste u zrakoplovnom dizajnu, omogućujući proizvođačima da izgrade učinkovitije i sigurnije avione zahvaljujući njihovoj sposobnosti da simuliraju sve – od polijetanja do vremenskih obrazaca.
Digitalni blizanci koriste se i u urbanističkom planiranju, omogućujući dizajnerima da ljudima predstave njihove buduće domove putem digitalne replike. Korištenjem digitalnog blizanca grada, planeri mogu testirati sve, od novih rasporeda ulica (da vide kako to utječe na prometne tokove) do novih visina zgrada (da vide kako bi to moglo utjecati na prirodno osvjetljenje u okolnom području).
A kako grafički procesori i aplikacije pokretane umjetnom inteligencijom, koje mogu realno simulirati uvjete u stvarnom svijetu, postaju sve snažniji i uobičajeniji, digitalni blizanci gotovo sigurno postat će dostupniji tvrtkama, istraživačima i vladama.
Do kraja desetljeća vjerojatno ćete čak moći stvoriti digitalnog blizanca svog doma, tako da možete virtualno preurediti interijer bez potrebe da to fizički testirate u stvarnom svijetu.
Hoćemo li imati vlastitog digitalnog blizanca?
Digitalni blizanci vozila, tvornica i gradova već postoje, no hoćemo li jednog dana imati vlastitog digitalnog blizanca?
Vrlo lako moguće, posebice kako se zdravstvena tehnologija, biosenzori i sposobnost predviđanja AI-ja poboljšavaju. Lako je zamisliti dan u kojem će svaka osoba imati digitalnog zdravstvenog blizanca koji odražava njenu fizičku i genetsku građu te način života – dvojnika kojemu možemo dati hipotetske podatke i vidjeti kakve učinke mogu imati na naše tijelo.
Tako bi nam digitalni zdravstveni blizanac mogao pokazati kako bi se pridržavanje vegetarijanske prehrane odrazilo na naše tijelo u sljedećih 20 godina. Ili bi naš digitalni zdravstveni blizanac mogao otkriti učinak koji će fizički stres imati na nas kako starimo – primjerice, što će nam još 10 godina sjedenja za stolom na poslu učiniti kralježnici.
Digitalni blizanac možda nam čak može pokazati koja je opcija liječenja bolesti bolja za nas, otkrivajući kako bi naše tijelo reagiralo da odaberemo jedan plan liječenja umjesto drugog – recimo lijekove u odnosu na operaciju. Sve ovo zvuči nategnuto, ali ‘digitalno bratimljenje’ organa i cijelog tijela već je uvelike u tijeku u zdravstvenoj industriji. Samo je pitanje vremena u kojem će se ta tehnologija moći primijeniti i na svakog pojedinca.
