Nino Raspudić je za N1 gdje potvrdio da su potpisi za referendum prikupljeni. Na pitanje o referendumskoj inicijativi Mosta Raspudić kaže da su uspjeli “skupiti sve potrebne potpise”.
“Priča je završena, ali znajući povijest krađe referenduma u Hrvatskoj, apeliramo na naše volontere da čuvaju potpisne liste. U srijedu ćemo objaviti potpuni broj”, kaže, a na opasku da treba računati da će biti i nevažećih potpisa kaže: “To je faktor Lovre Kuščevića.” Sami će, kaže, prekontorlirati popise i neće dopustiti da ih se tako lako odbaci.
“Broj potrebnih potpisa i vrijeme u Hrvatskoj je bez presedana. Taj broj je ogroman i on je tako napravljen da bi se onemogućio referendum. Ali dobro, znali smo to i ušli smo u to. Dobar dio građana je prepoznao ove mučke napade na nas koji su dolazili iz medija, od strane vladajućih, od saborske oporbe. Od Keleminca do Pupovca. Čini se da su ljudi to prepoznali”, govori.
“Struka je degradirana prvi dan, kad su pjevačice, glumci, i ostali počeli govoriti o cijepljenju”, kaže Raspudić govoreći o Stožeru.
Na pitanje koliko je Mostu pomogao predsjednik Milanović kaže: “Mogao je izaći i potpisati.”
Plenković nema nikakvu težinu u EU, to dokazuje slučaj s Hrvatima u BiH
Govoreći o otkazivanju posjeta predsjednika Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini Raspudić je rekao: “Ne znam, sad bi trebali uvesti i verbalni delikt da državnici moraju paziti što će reći i da se mogu slobodno kretati Europom.” Dodaje i kako ne može spekulirati o tome jer nema izravan uvid u situaciju.
“Meni je mučno govoriti o tim stvarima na taj način i licitirati s takvim tragedijama. Treba pitati pravne stručnjake koji se bave genocidom”, kaže o Milanovićevoj “gradaciji genocida” i dodaje kako Bošnjacima smeta Milanovićeva komunikacija i borba za ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
“Stojim na strani istine, pravde i hrvatskog Ustava koji je jasan o tome što je Daytonski sporazum i o temelju Ustava BiH koji govori o tri konstitutivna naroda. Problem HDZ-a je taj što oni neće prijeći liniju konkretne političke potpore gdje bi Plenković dobio neki minusić u Bruxsellesu.
Bijedno je da Hrvatska nije mogla staviti to u dokument, to pokazuje da Plenković nema nikakvu težinu u EU-u. Vidjeli smo na primjeru Milanovićeva veta da Hrvatska nije dobila sankcije, nisu nas napali NATO zrakoplovi, nego se stvar promijenila i on je onda potpisao. Hrvatska se treba početi ponašati kao punopravna članica i početi stavljati veta na sve dokumente koji izbjegavaju spomenuti konstitutivnost”, zaključuje Raspudić.
Govoreći o prosvjedima protiv covid-potvrda kaže da to nisu bili antivakserski prosvjedi te da je na njih išao s prijateljem koji je dva puta cijepljen.
“Tu je bilo 50 tisuća ljudi, ako je bilo 50 mladića koji glumataju paravojnu formaciju i ako se jedan dočepao mikrofona pa preporučivao lijekove, to je loša oragnizacija. Političari i mediji su trebali sjesti i razmisliti što je okupilo te ljude. Ajmo govoriti od 50 tisuća ljludi, a ne o tih par marginalaca. Mi nismo organizirali nijedan prosvjed, ali u situaciji gdje u fokus došla covid-potvrde koje su neučinkovite i opasne, naša dužnost kao narodnih zastupnika je bila sići među ljude i saslušati ih”, kaže.
“Stožer smo istjerali na čistac, vidjeli smo da u njemu samo dva liječnika. Beroš na to kaže da odlučuje uža skupina ljudi u Stožeru, a Stožer se samo par puta sastao. Umjesto da se o tome govori, sva je odgovornost njihova. Kad je izašao prvi članak u Lancetu da i cijepljeni prenose zarazu, mi smo odmah tražili da se testiraju svi. mjesec i pol je trebalo, ja vas pitam, tko je tu odgovoran”, kaže.
“Ono što je meni najveća smijurija je da nam se lijepi da smo mi neka klerikalna opcija”, govori o potpori Crkve Mostovoj inicijativi dodajući: “Kler podržava HDZ i Plenkovića, vi HDZ trebate nazivati klerikalnom strankom.”
“Nismo nikad kontaktirali s nikakvom crkvenom strukturom ni tražili potporu niti je gubili. Zalažem se za odvojenost Crkve i države, caru carevo, Bogu Božje. Doći će vrijeme kad će se podvlačiti crte”, govori Raspudić o gubitku potpore Crkve referendumskoj inicijativi nakon što su se crkveni čelnici susreli s vladajućima.
