SAD i Europska unija prijete Rusiji oštrim sankcijama u slučaju vojnog sukoba s Ukrajinom. To bi moglo uključivati sankcije na ruski izvoz nafte, prirodnog plina i sirovina. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi takve mjere imale negativan učinak na samu Europu, piše Russia Today.
Budući da su cijene plina već visoke, zalihe u skladištima plina na jako niskim razinama, Europljani će možda morati tražiti alternativne dobavljače za grijanje svojih domova, navodi geopolitika.news.
Washington je zaprijetio ruskim energetskim tvrtkama, pa čak i Putinu osobno sankcijama ako Rusija napadne Ukrajinu. Bidenova administracija također vrši pritisak na partnere iz EU da blokiraju certifikaciju novoizgrađenog plinovoda Sjeverni tok 2.
Ipak, vrlo je malo vjerojatno da će Rusija isključiti dotok plina Europi. Europa je najprofitabilnije tržište za ruski plin. Rusija je 2020. godine Europi isporučila 175 milijardi kubičnih metara plina, mnogo više nego na svoje drugo najveće tržište, Aziju.
Rusiji nije pametno ugroziti takav izvor prihoda.
Tokovi plina iz Rusije u Europu nisu bili prekinuti ni na vrhuncu Hladnog rata. Povijesno gledano, opskrba energijom iz Rusije prestala je samo jednom – tijekom Hitlerove invazije na SSSR. Međutim, isporuke bi mogle biti zaustavljene samim zapadnim sankcijama, na primjer, ako Rusija bude odsječena od platnog sustava SWIFT, što je jedna od mogućih sankcija koje je spominjao Washington.
SWIFT je glavni globalni pružatelj plaćanja i bankovnih transfera. Bez SWIFT-a, većina zemalja koje koriste platnu mrežu ne mogu platiti ruske isporuke energije, a Rusija nema načina da primi sredstva. Budući da je riječ o transakcijama vrijednim više milijardi dolara, a slanje gotovine ne dolazi u obzir, vrlo je teško pronaći alternativni način poslovanja.
Zapadne banke bi morale slati novac ruskim susjedima, a onda bi sredstva morala biti prebačena u Rusiju putem ruskog platnog sustava SPFS. To bi zadalo ogroman udarac cijeloj globalnoj ekonomiji i učinilo bi velike transakcije s Rusijom gotovo nemogućim.
Međutim, isključenje Moskve iz SWIFT-a ne bi naštetilo samo Rusiji, već i Europi i drugim zemljama, budući da bi to Zapadu učinkovito odsjeklo ruske opskrbe energijom.
Iako je, kao što je ranije navedeno, Europa ključni izvor prihoda Rusiji, Moskva bi mogla preživjeti i bez toga. Rusija bi mogla pronaći druge kupce za svoj plin u Aziji.
Od studenog 2021. isporuke ruskim plinovodom u Kinu, Snaga Sibira, premašile su 13 milijardi kubnih metara, što je tri puta više od obujma u 2020.
Japan i Južna Koreja također kupuju značajne količine ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Arktika. Indija bi u budućnosti mogla postati potencijalno veliko tržište za ruski plin.
Više od 46% uvoznog plina u EU u prvoj polovici 2021 dolazi iz Rusije. Većina plina dolazi preko plinovoda Yamal-Europa, koji povezuje EU s ruskim plinskim poljima preko ukrajinskog teritorija.
Ako Rusija zatvori protok zbog sankcija ili ako dotok plina bude poremećen zbog neke infrastrukturne štete koja je posljedica hipotetskog sukoba u Ukrajini, Europa bi izgubila najveći dio zaliha plina, koje je teško, ako ne i nemoguće zamijeniti u kratkom roku .
To bi podiglo cijene plina, koje su se prošle godine gotovo udvostručile, na nove rekordne vrijednosti.
Prema Eurostatu, osim iz Rusije, EU plin dobiva iz:
- Norveške (20,5%),
- Alžira (11,6%),
- Sjedinjenih Država (6,3%) i
- Katara (4,3%), kao i nekih drugih država čiji je zajednički udio nešto više od 10%.
Međutim, Norveška nije bila u mogućnosti zadovoljiti potražnju tijekom 2021., dok drugi dobavljači imaju premali udio na europskom tržištu plina da bi mogli značajno pomoći u slučaju poremećaj dotoka.
