Stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na nedavnim izborima osvojila gotovo 20 posto glasova, čime se potvrdila kao snažan politički faktor koji se više ne može ignorirati u Bundestagu i Europi, službeno je u njemačkom parlamentu pokrenula pitanje legitimnosti Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
AfD je 21. veljače njemačkoj vladi uputio niz konkretnih i argumentiranih pitanja kojima se osporava pravna utemeljenost Schmidtove funkcije, budući da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Taj proceduralni nedostatak godinama je bio predmet diplomatskog ignoriranja, no sada se to pitanje otvara ne iz Moskve ili Banje Luke, već iz samog srca Europske unije – Berlina.
Ključna pitanja koja je AfD postavio njemačkoj vladi:
- Je li njemačka vlada pravno ocijenila Schmidtov legitimitet u svjetlu nepostojanja potvrde Vijeća sigurnosti UN-a?
- Kako vlada gleda na činjenicu da Rusija nije prihvatila Schmidtovo imenovanje?
- Koje je pravno obvezujuće odluke donio visoki predstavnik u 2022. i 2023. godini i kakva je ocjena njemačke vlade o njihovoj valjanosti?
- Smatra li njemačka vlada da su Schmidtove odluke prekoračenje ovlasti definiranih Aneksom 10 Daytonskog sporazuma?
- Koje posljedice po stabilnost i suverenitet BiH vidi njemačka vlada u vezi s djelovanjem visokog predstavnika?
- Planira li Njemačka pokrenuti proces reforme institucije OHR-a kako bi se riješila pitanja njegovog legitimiteta?
- Smatra li Njemačka da su politički potezi u BiH, posebice prema dužnosnicima Republike Srpske, politički motivirani?
- Kakav utjecaj odluke visokog predstavnika imaju na ekonomsku stabilnost BiH?
- Smatra li njemačka vlada da je uloga visokog predstavnika korisna ili remetilačka za dugoročni mir i političku stabilnost u BiH?
AfD-ovci su ova pitanja postavili u jeku jedne od najvećih političkih kriza u BiH nakon rata, kada se pred Sudom BiH vodi postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika RS” Miloša Lukića, optuženih za neprovođenje Schmidtovih odluka.
Ono što je do sada bila tema samo ruskih i srpskih političara, sada postaje ozbiljna politička rasprava u njemačkom Bundestagu. Time se neizravno otvara pitanje dugoročne sudbine OHR-a, institucije koja već skoro 30 godina de facto upravlja Bosnom i Hercegovinom, i to bez demokratskog legitimiteta.
AfD-ov politički uzlet i njegovo pozicioniranje kao druge najjače stranke u Njemačkoj daje dodatnu težinu ovom pitanju. Ukoliko Njemačka, kao ključna europska sila, otvori raspravu o budućnosti OHR-a, bit će to prvi ozbiljan institucionalni udarac na njegov opstanak.
Politička arhitektura BiH, dosad čuvana voljom međunarodnih činovnika, sada bi se mogla suočiti s ozbiljnim promjenama ne zbog pritisaka izvana, već zbog preispitivanja u Berlinu – prijestolnici države koja je i sama bila glavni pokrovitelj Daytonskog sustava.
Izvor:poskok.info
