Zastupnici Gradske skupštine donijeli su u četvrtak odluku da se nakon 5. rujna privremeno obustave nove prijave na mjeru novčane pomoći roditeljima-odgojiteljima, do evaluacije te mjere, čime je taj datum zadnji za prijavu, a nakon toga na snagu stupa privremena obustava.
Privremena obustava mjere donesena je na sjednici Skupštine s 25 glasova za i 14 protiv, a skupštinska većina nije usvojila amandmane kluba zastupnika HDZ-a i HSLS-a te zastupnika Lovre Markovića koji su predlagali da se moratorij odgodi.
Obustava je donesena uz obrazloženje da prema posljednjoj isplati, novčanu pomoć u Zagrebu koristi 5586 roditelja-odgojitelja koji se skrbe za više od 21 tisuću djece. Iako su godišnji rashodi za provođenje navedene mjere porasli s 21 milijun kuna u 2016. godini na 440 milijuna kuna u 2020. godini, podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je broj rođene djece u Zagrebu već niz godina stabilan – oko osam tisuća godišnje.
Oporba za odgodu moratorija i analizu prije obustave
Oporbeni zastupnici kritizirali su donošenje obustave na tu, kako su istaknuli, demografsku mjeru, prije nego što su analizirani njezini učinci.
U ime kluba HDZ-a i HSLS-a, koji je podnio amandman da se ukidanje mjere odgodi do 1. lipnja 2022. godine, zastupnik Mislav Herman kazao je da je moratorij, bez prethodne analize, nepromišljen i neodgovoran.
“Sve žene koje su zanijele oko 3. prosinca 2020. godine, što je bilo 4,5 mjeseci prije predizborne kampanje, na ovu se mjeru više neće moći prijaviti”, ustvrdio je Herman.
Dodao je da se evaluacija mjere trebala napraviti prije, a ne poslije privremene obustave te poručio da se ovom odlukom diskriminiraju njezini novi potencijalni korisnici.
Tomašević je Hermanu odgovorio da mu matematika “ne stoji”, jer se roditelji za tu mjeru mogu prijaviti tek šest mjeseci nakon rođenja djeteta.
Zastupnik Igor Peternel, u ime kluba Domovinskog pokreta i Zelene liste, ustvrdio je da je demografija jedan od osnovnih problema hrvatskog društva i da si ono ne može dopustiti ukidanje mjere koja, tvrdi, ima rezultat.
“Nakon uvođenja mjere, za treće dijete odlučilo se 28 posto više obitelji”, istaknuo je dodavši da ta mjera “vrednuje ženski rad”, te se začudio da ju i feministkinje okupljene oko platforme Možemo! ne podržavaju.
‘Ne radi se o ukidanju mjere’
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec ponovila je da se ne radi o ukidanju mjere, već samo o privremenoj obustavi novih prijava.
“Privremeno obustavljamo prihvat novih korisnika za mjeru za koju ste svi govorili da je treba mijenjati. Na javnu raspravu došlo je više od 50 priloga, i većina ih smatra da mjeru treba mijenjati”, kazala je Dolenec dodavši da se zaustavlja priljev novih korisnika dok se ne napravi evaluacija demografskih učinaka i dok se ne vidi je li trošak mjere razmjeran dobitku.
Demograf Šterc: To je ideološka odluka
Nije dobro misliti, iza ovakvih ozbiljnih tema potrebna je jasna i promišljena javna riječ, a ne ideološko opredjeljenje, smatra autor ove mjere, demograf Stjepan Šterc.
“Ovakvim izjavama prikrivaju u osnovi ideološku pozadinu te odluke. Kad čitate izjavu, oni misle da se nije dogodio pomak, iako su stvari egzaktne, statistika ne laže pa ću vam ja pročitati: od 2015. do 2019. jedino je Zagreb imao porast broja rođenih, Split je imao -40, Rijeka -182, a RH u cjelini -1368”, rekao je Šterc za N1.
Šterc tvrdi da je to (demografija) najvažnija problematika današnje i sutrašnje i Hrvatske i cijele Europe te dodaje da u Hrvatskoj pobačaje rade žene koje već imaju dvoje djece i da je društveno neprihvatljivo da žena odlučuje o pobačaju zbog loših financijskih prilika.
