Ostvaruju se najcrnje prognoze. Rusi su zatvorili “pipu”. tako se čak i puno bogatije zemlje od Hrvatske sa strahom pitaju što će biti ove zime.
Također se ostvaruje ono što je već dugo bilo i za očekivati. Ruski državni koncern Gazprom u subotu objavio kako do daljnjega prekida isporuku plina preko plinovoda Sjeverni tok 1. Odmah nakon toga agencija za kreditni rejting Moody’s upozorila je da će potpuni prekid isporuke ruskog plina vjerojatno dovesti do teške recesije u Europi i daljnjeg povećanja ionako visoke inflacije.
Objavljeno je kako su najizloženije tvrtke u energetski intenzivnim sektorima. To su kemijski, automobilski i proizvodni sektori. Ali i europska komunalna poduzeća zbog svoje neizravne izloženosti višim cijenama plina i električne energije.
Nije nikakvo čudo što su ionako visoke cijene plina u Europi danas skočile gotovo za četvrtinu. Tako je nakon otvaranja nizozemskog tržišta cijena plina porasla u terminskim ugovorima s rokovima isporuke u listopadu za 30 posto, na 272 eura po megavat satu (MWh), da bi se naknadno stabilizirala na 256 eura za megavat sat, u plusu 23 posto. U odnosu na isto lanjsko razdoblje viša je gotovo pet puta.
Viši suradnik za sirovine Aurora Energy Researcha Jacob Mandel upozorava kako je do plina sve teško doći.
“Sve je teže zamijeniti čak i najmanju količinu koja ne stiže iz Rusije. Trenutno ima dosta prostora za zamjenu (ruskog) plina uvezenim LNG-om. Ali kada zahladi i kada potražnja u Europi i Aziji ove zime počne rasti, količina LNG-a koji će Europa moći uvesti bit će ograničena”, dodao je Mandel.
Reuters piše kako je opskrba globalnih tržišta LNG-om bila tijesna i prije ukrajinske krize. Jer je svjetsko gospodarstvo u oporavku od pandemije progutalo ponudu.
Ostvaruju se najcrnje prognoze
Iako nas premijer Plenković uvjerava kako se podzemno skladište plina Okoli dobro puni i kako je u slučaju nestašica tu LNG, na probleme u opskrbi je još u srpnju upozoravala Hrvatska narodna banka (HNB). Iako je krčki LNG terminal poboljšao energetsku poziciju i povećao sigurnost opskrbe, iz HNB-a su napomenuli kako se ne može utvrditi u kojoj bi mjeri mogao nadomjestiti domaću opskrbu plina u slučaju da Rusi trajno zatvore “pipu”.
“S tek 30 posto domaćeg plina, uvoz “predstavlja važan izvor ekonomskih rizika” budući da glavnina tog energenta stiže iz Rusije. “Iako je uvoz odrađen preko trećih zemalja”, poput Mađarske ili Slovenije. Iako je krčki terminal ukapljenog prirodnog plina poboljšao energetsku poziciju i povećao sigurnost opskrbe “ostaje otvorenim pitanje u kojoj je mjeri uklonio rizike uvoza plina izvorno iz Rusije”.
To je upravo ono što se sada dogodilo. Rusi su zatvorili “pipu” pa se čak i puno bogatije zemlje od Hrvatske se sa strahom pitaju što će biti ove zime.
Britanci i Finci su svoje građane već upozorili kako bi ove zime moglo biti redukcija, a iako od vladajućih još nismo ništa čuli na tu temu, to ne znači da i Hrvatsku ne čekaju redukcije. O toj mogućnosti je govorio čak i guverner Boris Vujčić prije manje od dva mjeseca. I to u trenutku kada je situacija s opskrbom plina bila u puno boljoj situaciji nego danas,
“Iako u manjoj mjeri, i proizvodnja električne energije ovisi i o uvozu energenata iz Rusije. Od vlastitih proizvodnih kapaciteta ukupne snage 4,661 MW, polovina se odnosi na hidroelektrane. Oko trećine na termoelektrane. A oko petine na obnovljive izvore energije. Uz tog, raspolažemo i s polovinom kapaciteta NE Krško te dijelova kapaciteta u BiH i Srbiji. Čak i uz idealne hidrometeorološke uvjete, vlastita proizvodnja je nedostatna. Posebice ljetnih mjeseci. Poznato je kako Hrvatska uveze između 40 i 50 posto struje.
Dodatno stvari komplicira da se više od 1000 MW instaliranih kapaciteta u domaćim termoelektranama, oko 20 posto ukupne snage, pogoni na prirodni plin i ugljen. Kod nafte je uvoz najveći. Ali isti je ujedno i najviše geografski diverzificiran (samo 4 posto je iz Rusije) uz bitnu stavku značajne prerade u rafineriji u Rijeci. To smanjuje štete u eventualnim poremećajima u opskrbi. Dođe li se embarga na plin najesen, moguća je i recesija. Jer bi poremećaj bitno pogodio najveće trgovinske partnere Njemačku i Italiju i posredno se prelio na Hrvatsku. To je ključna neizvjesnost”, upozorio je tada guverner Boris Vujčić.
U međuvremenu se dogodila suša, a Rusi su do daljnjega zaustavili plin cjevovodom Sjeverni tok 1. Čini se kao da se i one najcrnje prognoze počinju ostvarivati. Političare širom Europe čeka neizvjesna jesen. Morati će svojim glasačima odgovoriti na jedno vrlo neugodno pitanje.
“Je li Europska unije uvela sankcije sebi ili Rusiji?”
