Premda je samodostatnost u proizvodnji hrane imperativ za sve države, Hrvatska je sve dalje od postizanja tog cilja. Više od desetljeća u Hrvatskoj pada proizvodnja mlijeka: Samodostatnost spala s 80 na ispod 50 posto, uvoz procvjetao od ulaska u EU
Već više od deset godina proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je u padu. Broj proizvođača mlijeka u Hrvatskoj skliznuo je ispod 3000.
Iako sektor stočarstva u Hrvatskoj koristi iznadprosječne izravne potpore, koristi značajna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju, pogođen je jednim od najjačih silaznih trendova proizvodnje u gospodarstvu, koji su u zadnje dvije godine dodatno eksplodirali. Broj goveda je najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina, od 2012. do 2021. godine, pao za 5,3 posto (smanjenje za 23.930 goveda). piše Martina Popić za agroklub.com
Od 2018. godine broj ovih životinja kontinuirano raste, ali najviše zbog velikog uvoza teladi za tov. Sektor govedarstva je u 2020. godini činio samo 37,4 posto poljoprivrednog outputa (7,5 posto mliječni sektor, a mesni 10 posto), dok udio stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kontinuirano pada.
“Najteže stanje je u proizvodnji mlijeka, a zabrinjavajuće je što Hrvatska proizvodi manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom – točnije 48 posto”, kazala je na brifingu za novinare u Zagrebu konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić, dodajući da je nužan akcijski plan za spas mljekarskog sektora.
Proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine s 13 posto i ima padajući trend te je već 2014. pala na 11,5 posto, a 2020. godine je dodatno pala na tek 7,5 posto. Kontinuirano pada broj mliječnih krava, farmi, isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog i mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj-mljekarskoj industriji.
Prema njenim riječima, u zadnjih godinu dana broj farmi je dodatno smanjen za 630, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na njegovu manju proizvodnju. Broj farmi koje isporučuju mljekarskoj industriji je od 13.081 isporučitelja u 2012. godini, pao na 3.768 na kraju 2021. godine. Na “životu” je, kaže, od nekadašnjeg broja proizvođača ostalo tek oko 28 posto farmi, dok 75 posto MPG-ova drži samo 20 posto svih muznih krava. Samo 500-tinjak velikih i modernijih drži jednu trećinu svih krava, dok mali i srednji bilježe pad po broju i veličini stada.
Podaci iz analize pokazuju da se brojno stanje krava u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje od 2006. godine, uz iznimku jednokratnog povećanja iz 2020. godine. U navedenom razdoblju osobito je izraženo smanjenje broja mliječnih i kombiniranih pasmina za čak 48 posto.
“Podatak o značajno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava pokazuje da su opstale veće farme. Na početku ulaska u EU počele su se zatvarati male s nekoliko životinja, ali zadnjih godina došlo je do gašenja, ne samo manjih, nego i srednjih farmi”, upozorila je.
Analiza je pokazala i da je u proteklih deset godina, od 2012. do 2021. godine, broj muznih krava pao s preko 180.500 na 102.333, što znači da smo ih izgubili preko 40 posto. U 2012. godini proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara, a u 2021. godini 511 milijuna. “To je ogroman pad proizvodnje od čak 34,9 posto. Od 602 milijuna kg mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kg, što predstavlja pad od 28,7 posto“, kazala je Blažić.
Cijeli članak možete pročitati na agroklub.com.
