Magazin

Zbog kocke prodao stan, propala mu dva braka i ostao dužan 800.000 KM

Ljudi upadnu u zamku kockanja iz raznih razloga. Na početku je to čista radoznalost, međutim jedan značajan dio njih sklizne u ovisnost. Često na početku imaju neke početničke sreće. Jaka promidžba kockarskih lanaca koji to priređuju stvara privid da se tu može, ne radeći ništa, bez znoja i bez motike doći kruha. Neki se uhvate na to. Kada izgube dio novca nastavljaju kockati da bi se ‘povratili’, da bi se izvukli, ali to ih vodi još dublje i tu počinje njihova tragična priča. Nerijetko se sve završava razvodima, raspadima obitelji i propašću na svakom planu.

”Još od tinejdžerskih dana počeo je s kockanjem. Nekoliko godina kasnije, kada je odrastao i osnovao svoju obitelj, zbog tog problema ostavila ga je supruga, izgubio je novac, obitelj, posao, priča je to jednog od ovisnika o kockanju u BiH.

Krenulo sam sa manjim iznosima, marku, dvije, pet. Iz škole sam išao u kladionicu, nisam ni shvatio kada je to preraslo u ovisnost. Kladio sam se kao i moji prijatelji i mislio sam da je to normalno. Kasnije sam se počeo zaduživati. To je počelo da utječe i na moju obitelj, priča ovaj bivši ovisnik.”

On je samo jedan u nizu ovisnika o kocki, a prema onome što je kazao Marko Romić, specijalista traumatske psihologije i osnivač Kluba liječenih ovisnika o kocki – KLOK Mostar takvih pa i težih slučajeva ima na desetine.

Ovisnost o kockanju velika je pošast današnjice, a prema procjenama u BiH je oko 50 tisuća patoloških kockara, a sve je veći i broj žena koje kockaju. Građani u FBiH u kladionicama su prošle godine ostavili 1,3 milijarde KM.

Profesor Romić ističe da već 11 godina radi sa patološkim kockarima i njihovim obiteljima, te da je patološko kockanje i kockanje općenito nevjerojatno veliki problem našeg društva, navodeći primjer jednog od kockara.
Mladi, visokoobrazovani čovjek je imao jako dobru plaću i radio je u jednoj javnoj firmi. Prvo je počeo da daje svu plaću na kocku, zatim je počeo da diže kredite, dostigao je limit koji nije mogao da vraća. Zatim je počeo da vara svoje prijatelje. S obzirom na to da dolazi iz ugledne obitelji, ljudi su mu vjerovali i davali mu pozajmice od 50 tisuća maraka pa čak i više. Propao mu je jedan brak, a obitelj nije bila svjesna šta se dešava s njim, pa mu je zato propao i drugi brak. Na kraju je prodao stan koji je dobio od roditelja i napravio je ukupni dug od oko 700 ili 800 000 maraka. Uništio je dva braka, obitelj i sada ne zna šta će od sebe, kaže Romić.

Navodi kako ovo nije jedan primjer već da ima takvih na desetine i da je jedini spas u ovom i svakom drugom slučaju, liječenje.
Neki dugovi koje kockari naprave ne mogu se vratiti da se živi deset života. Jer kako će neko tko radi u BiH vratiti 800.000 maraka, to je moguće i izračunati. Čovjek ne može iz svoje kože, ali treba ići na liječenje, upozorava Romić ističući kako je sve veći broj “rasturenih” brakova.

Ističe da oni koji bi trebali voditi računa o dobrobiti zajednice, po prirodi svog posla, uopće nisu svjesni težine i veličine razmjera problema.
Kocka ne uništava samo onog koji kocka već uništava i njegovu obitelj, ako je oženjen i ženu i djecu te širu obitelj i sa jedne i sa druge strane. Uništava tu osobu u svim njenim aspektima, u moralnom, duhovnom, ekonomskom i svakom drugom aspektu njegovog života, kaže profesor Romić.

Ističe kako je patološki kockar jedna potpuno nefunkcionalna osoba koja pravi jako velike probleme sebi i svima oko sebe.
Patološko kockanje razara pojedinca, razara društvo, a ako imamo bolesne pojedince i bolesne obitelji naravno da je i cjelokupno društvo bolesno. Problem je sve veći jer nemamo nikakvo sistemsko rješenje ovog problema. Ja sam skoro jedini slučaj da na ovaj način radim nešto konkretno i sistemski i uglavnom kada su u pitanju naše institucije, mi imamo pri ustanovama, naročito u zdravstveni, imamo psihijatre, imamo centre za socijalni rad i imamo psihologe i psihijatre koji rade na individualnom nivou ali to nije dovoljno, kaže Romić ističući kako na višim razinama nemamo nikakvo sustavno rješenje.

Sve više žena patološki ovisno o kocki

Fotografija žene koja se nalazi u kladionici i igra bingo, dok malena djevojčica sjedi na podu iste, potresla je svojevremeno Hercegovinu. Fotografija je to koja oslikava dio našeg društva i njegovu ‘nadu’, koju vide jedino u šarenim kuglicama.

Psiholog Marko Romić, objašnjava kako dolazi do iste.
Ova fotografija je odraz stanja našeg društva.

Nije iznenađen što vidi žene na fotografiji koje kockaju.
Budući da se bavim tom problematikom, mogu reći kako je sve veći broj žena patoloških kockara. Žene najčešće igraju bingo i provode sate i sate u kladionici, pogotovo na mjestima gdje se može sjesti i popiti kava ili neko piće. Razlog što igraju bingo je taj jer misle da se ne razumiju baš dobro u sport poput muškaraca, a po novčanicima i dugovima muškaraca koji idu u kladionicu vidimo koliko se i oni “razumiju”. U KLOK-u (Klub liječenih ovisnika o kocki) je do sada bilo šest žena, a trenutno imamo i jednu djevojku koja je u procesu liječenja. Mogu slobodno reći kako će sve veći broj njih biti na liječenju jer to je nažalost neminovan proces. Spirala propadanja je takva da će na KLOK-u biti puno veći broj žena nego ih je sada.

Tamo gdje prestaje zdravi razum, počinje BiH. Da je u našoj zemlji sve moguće, pokazuje i ova fotografija. Situacije na koje se normalni ljudi zgražavaju, u nas su postale normalne.

Što se tiče fotografije i djeteta u kladionici, Romić kaže.
Maloljetne osobe ne bi trebale biti u kladionici i to trebaju regulirati oni koji se bave provođenjem zakona. Međutim, naši zakonodavci objašnjavaju narodu da su kladionice društveno korisne, a ja kažem da su kladionice jedno najvećih zala koje su zahvatile naše društvo.

Imamo, navodi, jako agresivnu kampanju priređivača igara na sreću.
Ja bih kazao da su to priređivači igara na nesreću. Vidimo da u svakom našem mjestu gdje imamo desetak – petnaest kuća, mi imamo kladionice i uplatna mjesta, u svim gradovima ne možete maknuti nigdje a da nemate uplatna mjesta. Imamo agresivan pristup u medijima, na TV-u, u novinama, imamo, ono što me posebno žalosti, dužnosnike na različitim nivoima koji kockanje predstavljaju kao neku društveno korisnu djelatnost kroz poreze ili druge vidove pomaganja društvenoj zajednici. Zaobilazi se istina, a to je da novac koji dolazi u državni budžet jeste novac koji su izgubili ljudi, počevši od djece od sedmog razreda do ljudi od 80 godina. Izgubili su svoju plaću ili plaće do kraja života jer su se zadužili, varaju svoje prijatelje poznanike. To nisu pare koje su pale s neba, to su novci koji su trebali otići na potrebe obitelji, za plaćanje struje, vode, za hranu ili školovanje djece i taj novac bi svakako došao u budžet ali drugim legalnim kanalima, a ovako one završe u džepovima nekoliko pojedinaca i male interesne grupe a zapravo svugdje okolo pravi se teška sirotinja od naroda, kaže Romić.

Romić ističe kako bi prevencija trebala početi u obitelji.
Tamo gdje su u obitelji razvijeni obiteljski odnosi, gdje se odnosi zasnivaju na uvažavanju, povjerenju, ljubavi, osjećaju sigurnosti i zdravim odnosima prema društvenim pitanjima, tamo su i djeca rjeđe zainteresirana i zahvaćena problemom kockanja. To sam dokazao u dva istraživanja gdje se pokazalo da ona djeca koja žive u nesređenim pobiteljima, gdje imaju manjak topline i ljubavi su otvoreniji prema kockanju i češće postaju kockari, nego djeca iz uravnoteženih obitelji ističe Romić navodeći kako je sve poslije porodice samo gašenje požara.

Kaže kako rasprava o udaljenosti kladionice od škole, da li ona treba biti 100 ili 500 metara, nije važna, jer će onaj koji kocka otići gdje god da se ona nalazi, bilo kilometar ili više.

Prvi korak na putu ka izlječenju jeste javiti se stručnoj osobi, treba imati potporu obitelji a zatim ići ka oporavku.
Mora se jasno znati koliki je iznos dugovanja, napraviti listu u marku, napraviti realnu dinamiku vraćanja dugova, sve financije koje dobiva treba dati bliskom članu obitelji, supruzi, roditeljima, braći, strogo se mora voditi računa o svakoj potrošenoj marki, ići na grupne sastanke i biti ustrajan na tom putu, zaključuje Romić.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button