Zagreb se godinama suočava s kroničnim prometnim kolapsom, no umjesto strateških rješenja, javnosti se sve češće nude površne i PR-ovski upakirane mjere. Jedna od njih je i ideja da bicikli postanu ključni stup javnog prijevoza u metropoli. No, koliko je takav pristup realan?
Bajs – dopuna, a ne rješenje
U gradu veličine Zagreb, bicikl može imati svoju ulogu – ali isključivo kao dopunsko prijevozno sredstvo. Svaka ozbiljna prometna analiza pokazuje da se kompleksni urbani sustavi ne mogu oslanjati na jedno rješenje, pogotovo ne ono koje je vremenski, infrastrukturno i sigurnosno ograničeno.
Guranje bicikla kao “glavne alternative” javnom prijevozu više djeluje kao improvizacija nego kao rezultat promišljene prometne politike.
PR umjesto strategije
Takve mjere podsjećaju na stil upravljanja kakav je obilježio mandat Milan Bandić – stvaranje dojma aktivnosti bez rješavanja suštine problema.
Zagreb, koji je nekoć bio uz bok srednjoeuropskim metropolama, danas zaostaje za gradovima poput Bratislava, Riga ili Kraków. Čak i Tirana, donedavno simbol tranzicijske neuređenosti, danas djeluje organiziranije i infrastrukturno svježije.
Što Zagrebu stvarno treba?
Ozbiljna prometna rješenja za Zagreb već su desetljećima poznata:
izgradnja light rail sustava ili metroa
odvajanje tramvajskog prometa od ostatka vozila
tuneliranje ključnih dionica centra
denivelacija najopterećenijih raskrižja
Bez takvih zahvata, svaki pokušaj “krpanja” sustava ostaje kozmetika.
🚆 Država kao kočničar razvoja
Velik dio odgovornosti leži i na državnoj razini. Projekt poput Studije čvora Zagreb HŽ Infrastruktura čeka se godinama, dok ključne lokacije – poput željezničke stanice na Heinzelovoj i Branimirovoj – ostaju neiskorištene.
U međuvremenu, brojni europski gradovi sustavno razvijaju prigradski željeznički promet kao okosnicu mobilnosti.
Europa ide naprijed – Zagreb stoji
Primjeri su jasni:
Sofia ima više od 50 km metroa i dalje ga širi
Thessaloniki, manji i siromašniji grad, dobio je novi metro
U tom kontekstu, predstavljanje bicikla kao ključnog prometnog rješenja za Zagreb djeluje kao pogrešno čitanje stvarnosti.
Bicikli imaju svoje mjesto u urbanom prometu – ali kao dodatak, ne kao temelj sustava. Zagreb treba ozbiljnu, dugoročnu prometnu strategiju temeljenu na željezničkoj i tračničkoj infrastrukturi.
Sve ostalo ostaje na razini dojma – i još jedne propuštene prilike.
crodex.net
