Hrvatska ima poduzetnika moćnijeg nego što je to bio Ivica Todorić na svom vrhuncu! To je Pavao Vujnovac, Osječanin koji je u posljednjih desetak godina izgradio poslovno carstvo ponajprije u energetskom sektoru proširio je svoje poslovanje na ugostiteljstvo, prijevoz a sada je preuzeo Fortenovu.
Fortenova više nema nijednog sankcioniranog, ruskog ili bjeloruskog dioničara u vlasničkoj strukturi, objavili su iz kompanije. Većinski dioničar postao je Open Pass Pavla Vujnovca.
Za neke je on uspješan poduzetnik koji je od male plinarske kompanije stvorio poslovni imperij, za druge je kontroverzni tajkun s političkim vezama dok je za treće samo produžena ruka pravih igrača iz sjene. Bilo kako bilo Pavao Vujnovac nezaobilazna je tema svake ozbiljnije političko-ekonomske rasprave u zemlji i čovjek o kome baš svi imaju mišljenje.
Afera “Plin za cent”
Pavao Vujnovac i njegovo Prvo plinarsko društvo (PPD) koje se bavi trgovinom, uvozom, prodajom i opskrbom prirodnim plinom u središte najšire javnosti došli su ljetos izbijanjem korupcijske afere “Plin za cent”. Afera je buknula otkrićem saborskog zastupnika Mosta Zvonimira Troskota da je HEP viškove plina prodavao PPD-u i drugima po čak nekoliko stotina puta manjoj cijeni od nabavne. Ukratko, HEP je megavatsat plina plaćao 47 eura, a potom ga je zbog viškova, prodavao za mnogo nižu cijenu. Ona je prosječno iznosila 11 eura po megavatsatu, dok je ponekad iznosila tek simboličnih 1 cent. Najveći kupac ovog bagatelno jeftinog plina bio je Vujnovčev PPD.
Ova afera, za koju oporba tvrdi da je veća i od Sanaderove “Fimi Medie”, zasad je prošla bez pravosudnog epiloga. Doduše, nakon višemjesečne trakavice smijenjen je predsjednik uprave HEP-a kojem, ironično, nije presudile plinske milijarde plin nego bespravno sagrađen objekt na Hvaru.
Vujnovčeva država?
“Vujnovčeva država” hiperbola je po kojoj Hrvatska zapravo nije slobodna već je njen stvarni gospodar kontroverzni poduzetnik Pavao Vujnovac. Sintagmu je skovala oporba nakon nedavne najave da Vujnovac preuzima Fortenovu (bivši Agrokor). Tom će transakcijom, koju planira obaviti preko svoje malteške tvrtke Open Pass, Vujnovac zagospodariti hrvatskom prehrambenom industrijom.
Njegove će time postati tvrtke poput Konzuma, Mercatora, Belja, Vupika, PIK Vrbovca, Jamnice koje osim ekonomske snage posjeduju i mnoge nekretnine, obradive površine, objekte za proizvodnju i preradu hrane. Opasan je to, za oporbu i mnoge građane, presedan po kojem bi se gotovo svi energetski tokovi i dobar dio prehrambenih potencijala jedne zemlje našli u rukama jednog čovjeka – Pavla Vujnovca. Kad tome pribrojimo da je Vujnovac najveći dioničar Pevexa te kontrolira Luku Ploče, a vlasnik je i mnogih drugih tvrtki, tvrdnje o “Vujnovčevoj državi” zvuče malo manje pretenciozno.
Ovako je sve počelo
Pavao Vujnovac rođen je u Osijek 1974. godine. Odrastao je u gradskom središtu, u današnjoj Županijskoj ulici preko puta katedrale Svetog Petra i Pavla. U mladosti se, prenijeli su mediji, bavio ugostiteljskim poslovima. Zbog obavljanja povremenih poslova, kako je sam rekao, odužilo mu se razdoblje studiranja. Diplomirao je na ekonomskom fakultetu u Osijeku 2005. godine. U Prvom plinarskom društvu, tada lokalnom distributeru plina, zaposlio se 2006. na poziciji savjetnika za prodaju. PPD-u 2009. poslovanje nije išlo po planu te su zapali u dugove. Situaciju tada koristi Vujnovac koji osniva tvrtku Energija Naturalis s kojom bez naknade, uz preuzimanje dugova, kupuje PPD.
Vujnovac uspijeva vratiti dugove i stabilizirati PPD te 2011. godine bilježi 53,5 milijuna kuna prihoda. Iste godine, kad na vlast dolazi lijeva Kukuriku koalicija predvođena Zoranom Milanovićem i Radimirom Čačićem, počinje i PPD-ov poslovni procvat. U idućih nekoliko godina prihodi PPD-a vrtoglavo rastu. Posredstvom tadašnje Vlade RH, a ponajviše HNS-a, PPD u Hrvatskoj preprodaje ruski plin.
Zbog toga već 2012. PPD završava sa šest puta većim prihodom – 300 milijuna kuna. 2013. prihodi PPD-u ponovno višestruko skaču na 910 milijuna kuna, a 2014. njihov se prihod broji u milijardama, točnije 2,9 milijardi kuna. Od tad PPD i ostale tvrtke povezane s Vujnovcem kontinuirano bilježe rast, a novi skok doživljavaju 2017. kad je sklopljena koalicija HDZ-HNS. Tad su se prihodi povećali na respektabilnih 7,6 milijardi kuna, a PPD je ušao i u vlasničku strukturu kutinske Petrokemije. Od tada do danas Vujnovčevo poslovno carstvo se širi.
Povezanost s politikom
Ivan Vrdoljak bivši dugogodišnji predsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva Vujnovčev je školski kolega i osobni prijatelj. Bez obzira što Vujnovac negira da mu je ovo poznanstvo pomoglo, PPD-ovo poslovanje procvjetalo je upravo nakon dolaska HNS-a na vlast, i to u dva navrata sa SDP-om 2011. i s HDZ-om 2017.
Osim toga, javno je poznata činjenica da HDZ tijekom 2014. i 2015. uzimao kratkoročne pozajmice od PPD-a. Takva praksa, bez obzira što su pozajmice bile javne i uz znanje tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, budi sumnju i otvara niz pitanja.
Vujnovac je povezan i sa sigurnosno obavještajnom zajednicom. Njegov dugogodišnji poslovni partner i jedan od glavnih operativaca Josip Jurčević bivši je visoko rangirani službenik SOA-e. Tamo je, navodno, pripadao struji Tomislava Karamarka i Milijana Brkića.
Kakva je sudbina Pavla Vujnovca?
Sudbinu Pavla Vujnovca i njegovog PPD-a dugoročno je teško predvidjeti. Sigurno je tek da je s preuzimanjem Fortenove (p)ostao uvjerljivo najmoćniji poduzetnik u državi a možda i stvarni gazda cijele Hrvatske.
Izvor: narod.hr
