Domovina

Stanje u BiH uoči izbora 2022. vodi prema ponovnom sukobu?

Komentar s društvene mreže na temu krize u BiH

Bitno je da se očuva Republika BiH – da se zaustavi srpska iredenta / separatizam i da Bošnjaci ne biraju hrvatske čelnike (majorizacija) i bit će tamo sve OK. Dakle, ključno je da se nađe neka formula između srpske i bošnjačkog pozicije a to znači po osnovama logike, neki kompromis koji je ugodan i Hrvatima. Naime, Hrvati su jednostavno tamošnja  politička – aritmetička sredina i ujedno rješenje PROBLEMA!“

Tragom uvodnog komentara…

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, s našeg gledišta a time i s pozicije Zapada (NATO i EU), čini se, da nam je potrebna cijela ta država i to zbog stabilnosti – kako naših tako i stabilnosti granica EU-a i NATO-a, piše za Narod.hr analitičar Tonči Mirić.

Naravno, potrebno je naći rješenje kako bi ta država – uspostavljena na formuli  „3-2-1“ (tri naroda, dva entiteta i jedna država) krenula naprijed, i to uz poštivanje načela jednakosti konstitutivnih naroda, kao što to nalaže Ustav Bosne i Hercegovine, a koje bi ujedno zacijelilo nelagodu koje nanosi uvodno spomenuti velikosrpski separatizam i bošnjački unitarizam najmanje-brojnom narodu.

U tom se kontekstu kao moguće rješenje nazire reforma izbornog zakonodavstva, a koja bi iznjedrila legitimno političko predstavljanje svih stanovnika te države. Navedeno je rješenje važno sagledati i u vremenskom smislu – jer se opći izbori u BiH održavaju već u listopadu sljedeće godine”!

Dogovori o izbornom zakonodavstvu

Na tu su temu, dana 1. 12. 2021., gosti Al Jazeere bili posebni izaslanik SAD-a za izmjene izbornog zakonodavstva, regiji već poznati Amerikanac – Matthew Palmer, te direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst. (Riječ je o Nizozemki, koja je prije sadašnje dužnosti bila, od 2011. do 2015. šef Delegacije EU u Libanonu.)

Eichhorst je glede toga sastanka čelnika F/BiH izjavila kako je “još prerano za dogovor”, ali da se aktivno radi na tome. Naglasila je i da se već duže radi na pitanjima oko izborne reforme, a ne tek dva mjeseca – “kada su se ostale stvari počele događati” (misli na posljednji Dodikov  / Vučićev / Putinov udar na BiH).

Palmer je glede sastanka podsjetio da se dogovor oko izborne reforme očekuje do kraja 2021. godine, te da “stranke znaju šta je na stolu i trebaju ozbiljno pristupiti radu”, naglasivši da BiH ima punu američku pažnju.

“Bosna i Hercegovina ima našu punu pažnju i mnogi američki dužnosnici su dolazili u BiH. Mi se bavimo i radimo na mnogim izazovima s kojima se suočava BiH. Istovremeno, sigurni smo da je ovo prilika da se pozabavimo izbornom reformom i ograničenim i ciljanim izmjenama Ustava BiH. Ove reforme bi ojačale institucionalni okvir BiH i izbori na jesen 2021. godine bi bili transparentniji i odgovorniji, a građani BiH bi bili sigurni da se njihov glas računa i da će se odraziti na institucije BiH-a.”

Na pitanje o utjecaju Rusije na tamošnje procese, Palmer je izjavio da “Rusija radi širom Zapadnog Balkana na način koji produbljuje podjele, promovira tenzije i produbljuje nepovjerenje.”

Zadnje aktivnosti BiH-a Hrvata u ovom poglavlju bosansko-hercegovačke „igre“

„Zaista kontroverzni“ potez HDZ-a BiH, koji je podržao zahtjev da se poništi odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o uvođenju zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja je održana u utorak (30.11. 2021.), a kojega su „odigrali“ Dragan ČovićMarina Pendeš i Lidija Bradara, u smislu da su glasovali za zaključak Kluba srpskog naroda u kojem se traži da “oni koji su kreirali Inzkovu odluku o zabrani negiranja genocida, istu i ponište”, zagrebački je Jutarnji list ocijenio kao nedoličan i amoralan.

No, čini se da nije pitanje što je to učinjeno, već zbog čega je tako glasovala HDZ-ova trojka, tj. o kakvoj je to političkoj trgovini riječ, a da bi ona nadjačala nesumnjivo najteži srpski zločin počinjen u prošlom ratu.

Dakle, po Draganu Čoviću „točno je da se u BiH upravo odvija kriza koju nismo imali vjerojatno u zadnjih 25 godina od Daytona. Ponovno je retorika huškačka, ponovno se govori čak o mogućnosti izbijanja sukoba, ugroženosti sa sigurnosnog aspekta, ali oni ključni elementi koji su doveli uopće do te retorike su potpuno zanijekani i ostavljeni po strani”…

Čović u tom sklopu, kraj opisane krize vidi u rješavanju tamošnjih otvorenih pitanja – „kao što su funkcioniranje pravne države BiH, prava Hrvata i promjena izbornog zakona“. Pojasnio je – “Kad su Hrvati u pitanju, zadnjih pet, šest godina nalazimo se u situaciji da se moramo boriti za svoju opstojnost, da očuvamo svoj integritet, konstitutivnost”.

U tom je smislu Dragan Čović istaknuo (radi se o izjavi staroj oko mjesec dana) da Hrvati “ne smiju” dočekati 2022. s postojećim izbornim zakonom, ali kaže kako je i dalje optimist, te da će “prije svih kolega Bakir Izetbegović razumjeti da neće moći više birati Hrvatima legitimne predstavnike u domovima naroda i u Predsjedništvu BiH“.

Dakle, očito je da u BiH svaki od tri konstitutivna naroda „bije svoju bitku“, jedni hibridnim ratom nastavljaju bitku za Veliku Srbiju, drugi na temelju svoje žrtve – više od 70.000 stradalih Bošnjaka / genocida žele centralizirati BiH, dok treći „trgujući sa crnim vragom“ (tj. velikosrbima) žele izjednačiti svoje pozicije s druga dva naroda.

Napominjemo da je Čović već ranije naznačio kako bi buduće BiH izbore najveća tamošnja hrvatska stranka mogla bojkotirati, ne izmijeni li se prije toga izborni zakon, odnosno ukoliko se Hrvatima ne garantira da će sami moći birati svog člana Predsjedništva BiH i zastupnike u domovima naroda državnog i entitetskog parlamenta.

Također ističemo da se 2.12.2021. Čović ispričao svima onima koje je povrijedio apostrofirani potez HDZ-a BiH glede genocida, aludirajući da je bila riječ samo o iznuđenom političkom potezu, odnosno poruci SDA-u!

Mogući zaključak

Ipak, da se malo prisjetimo kako je okončan rat u BiH – vođen „prvim“ sredstvima (naoružanjem), a kako se događaji odvijaju teku tijekom recentnog – „nedovršenog rata“ (hibridni / specijalni), koji se vodi „drugim“, uglavnom propagandnim sredstvima (mediji, „fake news“ i sl….).

Dakle, Daytonsko-pariškim sporazumom je zaustavljena velikosrpska agresija na BiH i ujedno je preimenovana u građanski rat. Ujedno, (veliko)srpska je strana pacificirana formiranjem RS/BiH (cca 49% teritorija) a koja je uspostavljena na etničkom čišćenju / genocidu.

S druge strane, u vrijeme potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma, bošnjačko-hrvatska federacija je zamišljena na građanskom / kantonalnom principu s nadom da će se protekom vremena i RS/BiH “pograđaniti” / kantonizirati – u kontekstu očekivanog približavanja Srbije NATO-u.

No, čini se da je „ispalo“ drugačije nego što su to zamislili Zapadni planeri mira.

Naime, Srbija je sve dalje od NATO-a, a sve bliže ojačanim Rusima, tako da se BiH našla u raskoraku – jer ne može paralelno funkcionirati na dva politička principa – nacionalističkom i građanskom.

I što su posljedice te pogrešne “prognostike” Zapada?
  1. Majorizacija Bošnjaka nad Hrvatima– čime, moguće da bi se složili socijalni psiholozi (uglavnom nesvjesno, osim političke elite), kompenziraju pretrpljeni genocid, ugrožavajući brojčano slabije od sebe;
  2. Postupno osamostaljivanje BiH entiteta Republike Srpskes konačnim ciljem razdruživanja od BiH i ujedinjenja sa Srbijom.
  3. Gore navedeno neizbježno vodi u ponovni sukob u Bosni i Hercegovini, bilo da bi se radilo o sukobu velikosrba s Bošnjacima i Hrvatima, bio da bi se ponovo radilo o „ratu u ratu“, tj. sukobu između Bošnjaka i Hrvata.

Zbog navedene “sistemske greške” došlo je i do višekratnog izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH (biran je „građanskim glasovima Bošnjaka“).

Naime, jedno od mogućih rješenja za BiH, s obzirom na opisane okolnosti, je uspostava 3 ravnopravne republike – bez mogućnosti razdruživanja. Naravno, moguće je elastično iskoristiti i druga – već dostupna švicarska, belgijska i libanonska – slična rješenja. Dakle, ta je „vrsta tople vode već otkrivena“, samo je riječ o tome da se postojeća međuetnička rješenja primijene…ili, drugim riječima, „ako bude volje bit će i načina“!

Ujedno, radi se o realnim opcijama za izlaz iz „BiH labirinta“, jer je, sudeći po proteklim godinama, približavanje Srbije NATO-u, odnosno Zapadu, nerealno. Naime, nakon što su srpske snage de facto iznudile podjelu BiH na dva entiteta, nakon što su uspjele „posvađati“ tamošnje Bošnjake i Hrvate,  te znajući da je Srbiji i Rusiji prioritet uspostava Male-velike Srbije, na Zapadu je da povuče konačan potez i to u smjeru da omeđi Srbiju u njenim granicama, kao i njoj susjedne države, a čime bi sve te zemlje Zapadnog Balkana učinio prikladnim za život!

Završno, za nadati se da je Zapad negdje iza debelih zavjesa, odlučio svoje neprijatelje neutralizirati lomeći im krakove, svejedno je li im ishodište u Moskvi ili u Istambulu!

www.crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button