Srbi su izvršili agresiju na Republiku Hrvatsku 1991. godine, a 1992. na Bosnu i Hercegovinu s ciljem stvaranja Velike Srbije. Rat je trajao do druge polovice 1995. godine. Rezultati srpske agresije su: stvaranje Republike Srpske, etničko čišćenje, nemogućnost povratka prognanih, veliki broj poginulih i ranjenih, veliki broj prognanih i izbjeglih, veliki broj invalida, veliki broj siročadi itd.
Tijekom Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini (BiH) Srpske snage su počinili ratne zločine nad 2.033 Hrvata (1560 odraslih civila, 386 pripadnika HVO-a te 87 djece). Navedeni brojevi žrtava se odnose samo na ubijene civile i zarobljene pripadnike HVO-a izvan borbenih aktivnosti koji spadaju u kategoriju ratnog zločina .
Prvi zločin kojeg je JNA počinila u BiH bio upravo nad Hrvatima- u listopadu 1991. kada je sa zemljom sravnjeno hrvatsko selo Ravno u jugoistočnoj Hercegovini. Tog 1. listopada 1991. u Trebinju kod Ravnog s 82 kamiona stiglo oko 450 vojnika tadašnje JNA. Zaustavljeni su u pohodu prema obližnjem Stonu u Hrvatskoj, nakon čega počinju stradanja mještana Ravnog i okolnih sela. To je bio početak srpske agresije na Bih, početak rata, za kojeg je tadašnji predsjednik Predsjedništva R BiH Alija Izetbegović kazao “to nije naš rat”.
Ratni zločin počinjen nad Hrvatima, civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a, u sljedećim općinama (nepotpuni popis):
Banja Luka – Ukupno je ubijeno 100 Hrvata u općini gdje nije bilo većih vojnih operacija.
Bihać – Ubijeno je 30 Hrvata, poginuli su usljed granatiranja, od mina, zlostavljanja i neposrednih ubojstva.
Bosanski Brod – Uselu Koraći ubijeno je 9 Hrvata; U selima Kolibe i Kričanovo zarobljeno je i ubijeno 9 osoba (6 pripadnika HVO-a); U Novom Selu ubijeno je 17 osoba; U selu Donja Vrela od ožujka do svibnja 1992. godine ubijeno je 20 osoba; Još je ubijeno 5 osoba u selima (Vinska, Višnjik) i Bosanskom Brodu.
Bosanska Dubica – ubijeno je 5 Hrvata.
Bosanska Kostajnica – ubijene su dvije osobe.
Bosanska Gradiška – U mjestima Bosanska Gradiška, Čatrnja, Donja Dolina, Dolina, Nova Topola i Donja Varoš ubijeno je 19 civila, a još se 4 civila vode kao nestali.
Bosansko Grahovo – ubijene su dvije osobe.
Bosanski Šamac – U naseljima koja pripadaju općini Bosanski Šamac ubijeno je 19 civila. Također je ubijeno 15 zarobljenika, pripadnika HVO-a.
Brčko – 8. svibnja 1992. Na području općine Brčko (sela Krepšić, Gorice, Marković Polje, Vukšić, Laništa i Ulice) ubijeno je 28 osoba. U svibnju 1992. ubijene su još 4 osobe. 30. kolovoza 1992. u naselju Čađevac (Općina Brčko) srpski dobrovoljci iz Novog Sada i lokalni srpski vojnici ubili su 4 osobe. U razdoblju od 1992. do 1995. ubijeno je i nestalo još 40 Hrvata na području općine Brčko.
Čapljina – u razdoblju od 10 travnja do 22. srpnja 1992. u selu Hotalj ubijeno je 6 osoba.
Derventa – U gradu Derventi i okolnim naseljima ubijeni su civili i zarobljeni pripadnici HVO-a, 15 osoba; U mjestu Bišnja ubijena je 1 osoba, u mjestu Lug 4 osobe, u mjestu Gornji Božinci 2 osobe, u mjestu Kulina 5 osoba, u mjestu Kuljenovci ubijeno je 6 osoba, u mjestu Mala Sočanica ubijeno je 13 osoba, u mjestu Mišinci 4 osobe, u mjestu Modran 3 osobe, u mjestu Omeragići 4 osobe, u mjestu Tetima ubijena je 1 osoba, u mjestu Tunjestala ubijene su 2 osobe, u mjestu Veliki Prnjavor ubijene su 2 osobe, u mjestu Žeravac ubijeno je 8 osoba, u mjestu Živinice ubijeno je 7 osoba. Dvije osobe su ubijene u vojarni (u Derventi). Od granate ispaljene sa srpskih položaja 27. svibnja 1992. godine u Derventi je poginulo 6 pripadnika HVO-a. Prvog svibnja je ubijen još jedan civil.
Doboj – U općini Doboj u mjestu Bukovac-Vranduk ubijene su 4 osobe, u mjestu Foča ubijene su 4 osobe, u mjestu Johovac ubijeno je 10 osoba, u mjestu Komarica ubijeno je 8 osoba, u mjestu Ritešić ubijene su 3 osobe.
Gradačac – Tijekom Domovinskog rada u općini Gradačac ubijena su 24 civila i pripadnika HVO-a.
Jajce – Tijekom Domovinskog rata u općini Jajce ubijene su 50 osoba (45 civili i 5 zarobljeni pripadnici HVO-a); 15. rujna 1995. pripadnici srpske vojske zarobili su 4 pripadnika HVO-a i streljali ih kod Donjeg Vakufa.Ukupno su ubijena (ratni zločin) 54 Hrvata.
Ključ –U općini Ključ ubijeno je 13 Hrvata.
Konjic – Dana 8. svibnja 1992. Zarobljena su četiri pripadnika HVO-a i ubijena. Još su ubijena dva civila, jedan 23. lipnja 1992., a drugi 13. studenoga 1992.
Kotor Varoš –
Najviše zločina srpske snage počinile su u selima Kotorvaroške općine, gdje je ubijeno 137 Hrvata
Dana 23 lipnja 1992. u selu Bilice Srbi su streljali zarobljene pripadnike HVO-a. Strijeljali su 13 pripadnika HVO-a; U selu Bilice je 17. kolovoza 1992. ubijen jedan civil, a drugi je ubijen u selu Baštine 21. listopada 1992. godine. U selu Čipak je ubijeno 7 osoba, u selu Dabovci dvije osobe, u selu Draguljići ubijena je jedna osoba, u selu Duratovci je ubijeno 8 osoba, u selu Jakotina ubijeno je 8 osoba, u selu Kotor je ubijene 4 osobe, u selu Kotorište ubijeno je 7 osoba, u Novom Selu je ubijena 1 osoba, u selu Orahovo ubijeno je 6 osoba, u selu Plitska ubijeno je 7 osoba, u selu Podbrđe ubijene su 2 osobe, u banjalučkoj bolnici umrla je beba iz sela Ripište zbog nepružanja liječničke pomoći (prema iskazu majke), u selu Rujevica ubijeno je 8 osoba, u selu Slatina ubijene su 3 osobe, u selu Sokoline ubijene su 2 osobe, u selu Šibovi ubijena je jedna osoba, u selu Viševice ubijene su 4 osobe, u selu Vrbanjci ubijeno je 20 osoba, u selu Zabrđe ubijene su 2 osobe, u selu Zagrađe ubijeno je 5 osoba
Na lokalitetu Teočak zarobljeno je 9 Hrvata iz općine Kotor Varoš koji su odvođeni na prvu crtu bojišnice zbog kopanja rovova i drugih poslova. Svi su ubijeni na prvoj crti bojišnice.
Na području tadašnje općine Skender Vakuf ubijeno je 12 osoba, a na drugim lokacija ubijeno je još 13 osoba.
Kupres – 6. travnja 1992. godine na području općine Kupres zarobljeno je 8 civila i pripadnika HVO-a te su ubijeni. Tri zarobljena civila su umrla u zatvoru u Kninu zbog premlaćivanja i loših uvjeta života u logoru. U razdoblju od 4. do 7. travnja 1992. godine Srbi su ubili 39 vojnika HVO-a i civila koje su zarobili. U Kninskom zatvoru je ubijen jedan pripadnik HVO-a, a u logoru Kamenica je jedan pripadnik HVO-a umro.
Laktaši – U Laktašima su ubijene tri osobe.
Livno – U općini Livno je ubijeno 14 osoba (zbog granatiranja, zlostavljanja, od mina, bombi).
Modriča – Nakon okupacije i tijekom 1992. godine Srbi su u Modriči ubili 14 osoba.Srbi su zauzeli selo Čardak 28. 6. 1992. zarobili su 10 civila i 3 pripadnika HVO-a te ih ubili. Srbi su u selu Garevac ubili 8 osoba, u selu Donji Riječani ubili su 5 osoba, , u selu Gornji Kladari ubili su 8 osoba,
Mostar – Za vrijeme okupacije Mostara od strane JNA, kojom je tada u Hercegovini zapovijedao Momčilo Perišić, Šešeljevih četnika i drugih paravojnih formacija, u proljeće 1992. godine, pobijeno je 114 žitelja grada na Neretvi, Hrvata i Bošnjaka i zakopano na deponiju Uborak te u u naselju Sutina, u sjevernom predgrađu Mostara. Za ovaj masovni zločin još nitko nije odgovarao.; Od 13 do 15 lipnja 1992. zarobljeno je mnogo civila i pripadnika HVO-a koji su odvedeni u srbijanske logore gdje je ubijeno 27 osoba; 15. lipnja 1992. u naselju Gnojnice 9 osoba je ubijeno i nestalo.
Mrkonjić Grad – Na području općine Mrkonjić Grad ubijeno je 13 civila (među njima jedno dijete).
Nevesinje – Srbi su na području općine Nevesinje ubili 12 civila (nisu imali nikakve veze s oružanim sukobom, niti su bilo kome predstavljali prijetnju).
Odžak – Srbi su 25. svibnja 1992 u općini Odžak ubili jednog civila.Dana 7. kolovoza 1992. srpske snage su prilikom napada na Odžak zarobile 39 civile i pripadnike HVO te ih ubili. U selima općine Odžak ubijena su još 32 civila te 7 zarobljenika.
Orašje – U općini Orašje Srbi su 1. svibnja 1992. ubili 15 zarobljenih pripadnika HVO-a i civila; U selu Vidovice ubijene su 2 osobe. Tijekom svibnja 1992. Srbi su u selima Jenjići i Vidovice ubili 3 osobe. U selu Kopanica ubijeni su zarobljeni civili i pripadnici HVO-a njih 10; od posljedica granatiranja ubijene su 3 osobe. U selu Lepenica ubijen je vojnik HVO-a. U naselju Oštra Luka ubijeno je 10 civila tijekom granatiranja civilnih objekata; u selu Ugljara od granatiranja je poginulo 10 osoba. Od granatiranja u Donjoj Mehali poginule su 4 osobe, a u selu Tolisa 5 osoba. Od topničkih napada u selu Matići poginulo je 13 osoba. Na drugim lokacijama u općini Orašje je ubijeno još 10 osoba (posljedica granatiranja ili su upucani iz vatrenog oružja).
Prijedor – U selu Briševo Srbi su 24. i 25. srpnja 1992. godine napravili strašan zločin. Ubili su 62 Hrvata (od toga 15 žena i petoro djece); U srpske logore je odvedeno 11 osoba ( logori Omarska, Manjača) gdje su ubijeni. Još jedna osoba je ubijena 1994. u Staroj Rijeci. Tijekom rata ubijeno je u svoj kući ili odvedeni u zarobljeništvo 15 osoba. U naseljima Ljubija ubijeno je 5 osoba. Na području općine Prijedor u selima i logorima od početka 1992. do kraja 1995. godine ubijeno je još 89 osoba.
Prnjavor – U općini Prnjavor, Prnjavor-Dragalovci i Prnjavor-Kulaši ubijeno je 18 osoba.
Prozor – Rama – u općini Prozor – Rama ubijeno je 5 osoba, u rujnu 1992. godine.
Ravno – Na području općine Ravno Srbi su (u listopadu i studenome) 1991. godine ubili 23 civila i jednog pripadnika HVO-a.
Sanski Most – 2. studenoga 1992. Srbi su u selu Škrljevita ubili 9 civila; Tijekom 1992. u naselju Škrljevita još je ubijeno 6 civila; U naselju Kljevci tijekom 1992. ubijeno je 8 osoba; U selu Tomašica ubijeno je 6 osoba (civili); U ostalom dijelu općine Sanski Most ubijeno je 18 civila; U općini Sanski Most od 1992. do 1997. ubijeno je još 49 civila.
Sarajevo – U knjizi Davora Marijana i suradnika navedena su imena i prezimena Hrvata ubijenih u Sarajevu tijekom rata. Ukupno je u Sarajevu ubijena 481 osoba (480 od strane Srba i jedna osoba od strane Bošnjaka. Međutim, u Sarajevu je od strane Bošnjaka ubijeno mnogo više Hrvata).
Skender Vakuf (Kneževo) – ubijene su 2 osobe (11 Hrvata podrijetlom iz općine Kotor Varoš ubijeno je u Skender Vakufu, spomenuti su kao žrtve u Kotor Varoši).
Stolac – U lipnju 1992. godine Srbi su u selima: Brštanik, Donji Brštanik, Stjepan Krst i Dabrica ubili 29 civila i jednog pripadnika HVO-a.
Široko Brijeg – Srbi su raketirali Široki Brijeg 7. travnja 1992. i ubili 5 pripadnika HVO-a i jedno dijete u njihovim domovima. Dana 5. kolovoza 1995. od gelera granate poginula je jedna osoba.
Travnik – 15. svibnja 1992. godine srpske postrojbe su u selu Galica, na platou Vlašića, zarobile pa ubile 14 pripadnika travničkog HVO-a;
Trebinje – Srbi su tijekom rata ubili 6 civila Hrvata (izvan borbenih djelovanja) u općini Trebinje.
Pored navedenih zločina Srbi su još ubili 36 Hrvata na više lokacija (Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Busovača, Bosanski Petrovac, Breza i drugdje.
Srpski logori za Hrvate i Muslimane
Srbi su također počinili ratne zločine u mnogobrojnim logorima u kojima su zatočili Hrvate i Muslimane. Najstrašniji srpski logori u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine bili su: logor Omarska, logor Manjača, logor Keraterm, logor Trnopolje, logor Batkovići, logor Bileća, logor Morinj, logori u Banja Luci i drugdje.
Iz RS protjerano više od 90 posto Hrvata Ovim prikazanom nisu obuhvaćeni svi zločini srpskih snaga nad Hrvatima u BiH, poput onih u istočnoj Hercegovini ili središnjoj Bosni. Na stotine hrvatskih kuća je opljačkano, srušeno ili zapaljeno, kao i brojne katoličke crkve, a tisuće Hrvata prošlo je kroz srpske logore, Keraterm, Omarska, Manjača… Dok je s područja Federacije BiH, pod kontrolom tzv. Armije RBiH tijekom rata protjerano 230.000 Hrvata iz Republike Srpske protjerano ih je 152.856, pa je u RS ostalo još samo 11.924 Hrvata katolika.
