Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić u saboru je govorila o popularnom ChatGPT-u upozoravajući na njegovu pristranost.
“Tuđman mu je sumnjiv, ali Tito nekritički drag”
“ChatGPT samo je nominalno neutralan. Ne želi pisati pjesmu o Trumpu, ali piše panegirike Bidenu. Tuđman mu je sumnjiv, ali Tito nekritički drag. Možemo može, ali Domovinski pokret ne može. Što je kontroverzno kod ChatGPT-a? Za razliku od čovjeka koji se rađa i ostaje pristran, umjetna inteligencija definira se kao trenirana da odbije neprikladne zahtjeve i ne zauzima strane, koja ne hvali i ne kritizira odnosno čije riječi moraju ostati neutralne. Na prvu se čini nejasno zašto bi to tako moralo biti kada je umjetna inteligencija nije samo stvorena ex nihilo, nego je proizvod tog pristranog čovjeka, po čijim uputama djeluje. No dublje promišljanje daje puno instrumentalnije objašnjenje. Zato što je tako definirana postaje nesporan alat za uporabu svih, čime se omogućuje da njena prava uloga, onoga tko kreira i redefinira normalnost, zaživi u punom sjaju”, ističe Selak Raspudić.
Dodaje da je tako i pitanje GPT-a neodvojivo je od kritike s kojom se susreću društvene mreže jer su svi ti kanali počeli kao neutralne platforme.
„Posljedično se sve više razotkrivaju kao moćno političko oružje u rukama privilegirane manjine koja stremi cenzurirati, a povremeno i isključiti iz društvene zajednice neistomišljenike. To čini s ozbiljnim posljedicama i u stvarnom političkom prostoru. Sjetimo se, primjerice, afere laptop Huntera Bidena i postavimo pitanje kako bi završili američki izbori da ona nije bila zataškana. Štoviše, čak da se i želi da ChatGPT bude neutralan, on procesuira informacije dostupne na internetu. Dakle necjelovite informacije nego filtrirani sadržaj kreiran od pristranih pojedinaca koji drže poluge moći u svojim rukama. Stoga, kada nominalno neutralni ChatGPT daje odgovore koji evidentno naginju na lijevu političku stanu, možemo reći da se više nego ikad razotkriva koliko je pristrana službena istina na internetu”, kazala je Selak Raspudić.
Ekonomske prednosti
Kazala je da se u hrvatskom virtualnom kutku to najbolje vidi na primjeru načina na koji Faktograf vedri i oblači, selektivno cenzurirajući politički sadržaj.
„Na tom tragu važno je i istaknuti da je ChatGPT proizvodio, u početku neprofitne organizacije projekta OPEN AI, koja je prerasla u profitnu kompaniju u koju je Microsoft samo ove godine uložio 10 milijardi $, te nastoji potpuno njega integrirati u svoje proizvode poput tražilice Bing i aplikacije Teams koju danas koriste gotovo sve kompanije. Njihov je cilj naravno uzeti primat od Googlea što se tiče pretraživanja interneta, a time možemo reći i kontrole istine. No, najveći institucionalni dioničari Microsofta su Vanguard i Blackrock koji su gotovo najveći dioničari u skoro pa svim najjačim američkim kompanijama (Alphabet, Amazon, Meta, Apple), što znači da kome god pripao primat, istina jest i ostaje u posjedu nekolicine istih ljudi“, naglašava Selak Raspudić.
No ističe da chatGPT svakako ima i svojih prednosti.
„Ekonomski gledano, tehnologije koje se na velika vrata uvode u naše živote i poslovanje imaju potencijal revolucije u kontekstu poslovanja, pružajući poslovnim subjektima nove alate i sposobnosti za stvaranje i prilagođavanje sadržaja, automatiziranje radnih tokova i optimiziranje operacija. Korištenje generativne umjetne inteligencije može dovesti do značajnog povećanja produktivnosti i efikasnosti izvođenja većine segmenata svakodnevnog poslovanja. Na primjer, moguće je automatizirati zadatke kao što su pisanje izvještaja, analiza poslovanja, istraživanja tržišta, komunikacija u poslovnom svijetu, efikasnost provođenja projekata i drugih sličnih zadataka. To će značajno smanjiti vrijeme koje zaposlenici provode na operativnim zadacima i omogućiti im da se usredotoče na kreativnije i strateške zadatke koji zahtijevaju ljudski um“, dodala je.
Pronaći rješenja zbog mogućeg gubitka radnih mjesta
Ističe da Hrvatska treba uložiti napore u osposobljavanju radne snage za nove tehnologije budući da umjetna inteligencija stvara rizik od gubitka radnih mjesta. Dodaje da treba voditi računa o društvenim i ekonomskim posljedicama koje se mogu pojaviti. Predlaže da se stvore programi prekvalifikacije, koji bi radnicima omogućili prilagodbu. Naglašava da bi se onda trebalo razmotriti i pitanje socijalne sigurnosti radnika koji su izgubili posao zbog takvih sustava.
Kazala je da su na razini EU-a izdane Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju. Tako bi pouzdana umjetna inteligencija ima tri sastavnice. Kao prvo bi trebala biti zakonita, kao drugu trebala bi biti etična te, kao treće, trebala bi biti otporna i iz tehničke i iz socijalne perspektive jer sustavi umjetne inteligencije, čak i s dobrim namjerama, mogu uzrokovati nenamjernu štetu.
Treba stvoriti poticajno okruženje
Objašnjava da je parlament 2020. usvojio prijedloge za reguliranje umjetne inteligencije. U zakonodavnim inicijativama dosad predloženim od različitih EP zastupnika ističu se reguliranje pitanja ljudskog nadzora, odgovornosti za štetu koju prouzroči umjetna inteligencija i prava intelektualnog vlasništva.
„U tom smislu Hrvatska ima priliku iskoristiti generativnu umjetnu inteligenciju na mnogo načina. Investiranje u istraživanje i razvoj te stvaranje okruženja koje potiče inovacije i poduzetništvo bit će ključni za razvoj ovog polja u Hrvatskoj. Hrvatska bi trebala osmisliti strategiju za razvoj generativne umjetne inteligencije, uz fokus na primjenu tehnologija u poslovanju, javnom sektoru, obrazovanju, zdravstvu, umjetnosti i kulturi te drugim društvenim područjima. Također, Hrvatska bi trebala stvoriti okruženje koje će poticati suradnju između znanstvenih institucija, poduzeća i državnih institucija kako bi se omogućilo brzo primjenjivanje novih ideja u praksi“, ističe Selak Raspudić.
Pozvala je Sabor da ozbiljno pristupi ovoj temi te usvoji etičke smjernice i prilagodi zakonski okvir tehnološkim inovacijama „ali i, politički gledano, drži oči širom otvorene upozoravajući na nedemokratske standarde koji se nekritički provlače kod nominalno neutralnih neljudskih aktera u virtualnom prostoru. Budimo predvodnici u zakonskoj regulaciji novih tehnologija, a ne tek zapećak Europe koji čeka rješenja progresivnog Zapada da bi ih tek prepisao u vlastito zakonodavstvo“, zaključila je Selak Raspudić.
