Domovina

Ogromne svote državnog novca se slijevaju u poslušne medije, a do potpunih podataka je nemoguće doći

Ogromne svote državnog novca kroz oglase se slijevaju u birane medije, a do potpunih podataka je nemoguće doći. Favoriziranje pojedinih medija i dodjela novca bez pravila pogoduju cenzuri u redakcijama, upozorava se u istraživanju Gonga

Od 2017. pa do polovice 2021., iz državnog proračuna je za oglase na Novoj TV plaćeno 18,2 milijuna kuna, RTL je dobio 15,3 milijuna kuna, Večernji list 10,5 milijuna, a Hanza media 10,1 milijuna kuna, navodi se u pilot istraživanju Gonga o oglašavanju države i tvrtki u državnom vlasništvu u medijima. Vijest donosi Zagrebi.hr

“Riječ je o tek dijelu uplata na račun medija, dok je stvarni iznos uplata koje medijima stižu iz javnih tvrtki i tvrtki koje kontrolira država netransparentan i ti podaci se nigdje ne objavljuju. Podaci o troškovima za oglašavanja državnih tvrtki nisu dostupni u bazi podataka državne riznice”, navodi se dalje. 

Gongovo pilot istraživanje potaknuto je sve većim brojem oglasa i sponzorstava državnih kompanija ili ministarstava – nerijetko i EU novcima u medijima, kao i činjenicom da u Hrvatskoj ne postoje jasni i pravedni kriteriji za distribuciju državnih oglasa. 

Temeljem prava na pristup informacijama, Gong je zatražio podatke o oglašavanju Hrvatske elektroprivrede (HEP) u 2020. i 2021., no nije ih dobio.

HEP je u Večernjaku imao više od jednog oglasa dnevno  

Provedeno je i posebno istraživanje na uzorku oglasa objavljenih kroz prvih šest mjeseci 2020. u dvije vodeće dnevne novine, Večernjem listu i Jutarnjem listu. 

U Večernjaku je najveći broj oglasa, 87, u tom razdoblju platio HEP. Ta moćna tvrtka u državnom vlasništvu bila je gotovo svakodnevno zastupljena, u rasponu od reportaža o sportskim događajima gdje su bili pokrovitelji, pa do praćenja nagrade Večernjakova ruža gdje su bili jedan od sponzora, konferencije o digitalnoj revoluciji pa do Večernjakove biciklijade i projekta Hrvati koji su mijenjali svijet, gdje je HEP bio jedan od sponzora rubrike koja je izlazila dnevnim ritmom. 

“Samo u lipnju 2020. godine HEP-ov logo, reklama, promotivni članak ili sponzorstvo pojavilo se čak 34 puta. Gotovo da tog mjeseca nije bilo broja u kojem nije izašla barem jedna reklama HEP-a”, navodi se u istraživanju. U istom je mjesecu izlazilo i specijalno izdanje Ostajem doma, odnosno Mijenjamo navike, a uz HEP glavni su pokrovitelji od državnih i ovisnih tvrtki bili Fina, Zagrebački Holding, PPD i Hrvatska lutrija. PPD je bio jedan od glavnih sponzora u Večernjakovom projektu Hrvati koji su mijenjali svijet, kao i nekih konferencija, poput Invest Cro uz HGK. 

U prvom polugodištu 2020. HEP, Lutrija i Podravka zajedno su objavili 33 oglasa. Ministarstvo regionalnog razvoja platilo je 52 oglasa, pojedine županije 26, Grad Zagreb 20, Hrvatska Lutrija 13, Podravka 11, a Sveučilište u Zagrebu sedam. Kao izdašan sponzor ili pokrovitelj u 2020 se ističu Fortenova i INA.  

U Večernjem listu izlazi i niz priloga, među kojima je Lokalni.hr, koji je tijekom 2020. izlazio svaki tjedan u prosjeku na 30 stranica, a u kojem su makar logotipom bile zastupljene sve županije. Hrvatska zajednica županija također je imala u prosjeku jednom mjesečno promotivni članak, jasno označen kao plaćeni prilog.  

U Večernjem listu su u 2020. prevladavali oglasi Regionalni dani EU fondova, koje je platilo Ministarstvo regionalnog razvoja. U veljači 2020. ti su fondovi imali čak 24 reklame, većinom oglase kojima se najavljivala konferencija Ministarstva regionalnog razvoja, kao i afirmativne promotivne članke o pojedinoj konferenciji, koji su izlazili na po dvije stranice.

Prema podatcima iz Državne riznice Ministarstva financija, Večernjem listu je u prethodnoj, 2019. godini isplaćeno 2,7 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja uplatilo 797.500 kuna. U kriznoj, 2020. uplaćeno je 2,3 milijuna kuna, a najviše je, 619.825 kuna, uplatilo Državno izborno povjerenstvo. 

Večernji list objavljuje i prilog Hrvatska sveučilišta, kao i bilten  Universitas. Kako je ranije pisao portal Telegram, sveučilišta u Zagrebu i Splitu su od 2017. do 2020. na tiskanje Universitasa, koji izlazi i u Slobodnoj Dalmaciji, Jutarnjem listu i Novom listu, potrošila najmanje 7,5 milijuna kuna. 

Plaćenim oglasom do stvaranja nekritičkih medija 

Drugom velikom nakladniku, Hanza mediji, koja izdaje Jutarnji list i i drugih tiskovina, 2019. je iz proračuna uplaćeno 2,5 milijuna kuna, a 2020. još 2,3 milijuna. 

“Kao i kod Večernjeg lista vidljiv je trend oglašavanja HEP-a koji je u Jutarnjem listu zastupljen kroz natječaje za dodjelu stipendije, poklona poput postera rukometaša ili prometnih pravila, izbora najboljeg EU projekta i najboljeg školskog lista, od panela i konferencija Jutarnjeg lista do projekta Održivih gradova”, nabrojeno je u istraživanju. Samo u rujnu 2020. logo HEP-a objavljen je u izdanjima Jutarnjeg lista gotovo 40 puta – od standardnih reklama, poklon megapostera, članaka i najava o izboru za najbolji EU projekt, priloga Svijet energije pa do konferencije Startup Europe Regatta.

Snažno je zastupljena i INA, čiji je logo bio objavljen gotovo 30 puta i to od standardne reklame za gorivo, do projekata kao što su Highlander Velebit, priloga Sigurnost cestovnog prometa, Nautičke patrole Jutarnjeg lista, nagradnih igra, natječaja Zeleni pojas kroz promotivne članke.

Kao i kod Večernjeg lista, vidljiv je veliki broj konferencija, okruglih stolova i online panela u kojem su partneri gotovo sve jače državne tvrtke od Janafa, HBOR-a, Hrvatske turističke zajednice pa do Hrvatske gospodarske komore, Fine, Hrvatskih autocesta i drugih.

“Svaka je podrška produkciji sadržaja po uzusima novinarskog etičkog kodeksa potrebna i dobro došla. Tim je važnije da ulaganje javnih sredstava u medije bude transparentno, uvjetovano jasnim kriterijima i učinkovitim mjerama. Nedostatak jasnih pravila i nadzor nad njihovom provedbom dovodi u suprotnom do opasnosti da državno oglašavanje postane moćnim alatom za favoriziranje pojedinih medija pri dodjeli javnih sredstava, što pogoduje cenzuri u redakcijama i stvara nekritički nastrojene medije spremne raditi u interesu naručitelja.

Državno oglašavanje u odabranim medijima može ograničiti političku odgovornost i pomoći uspon autokracije”, upozorava se u zaključku Gongovog istraživanja. 

www.crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button