Baš kada je Kremlj učvrstio svoju poziciju za suočavanje sa Zapadom zbog Ukrajine, Washington je pokrenuo destabilizaciju Kazahstana na ruskoj srednjoazijskoj granici. U ovom trenutku nije jasno koliko je situacija ozbiljna, ali Organizacija Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) koju čine Rusija, Bjelorusija, Kirgistan, Tadžikistan, Armenija i Kazahstan poslala je vojsku kao odgovor na zahtjev kazahstanske vlade za pomoć, navodi svoje procjene iz SAD-a dr. Paul Craig Roberts, bivši pomoćnik ministra financija SAD-a i pomoćni urednik Wall Street Journala na svom blogu.
Sada se Kremlj našao s problemima na dva fronta.
Za razliku od rušenja Ukrajine, kada je Kremlj bio previše zaokupljen Olimpijskim igrama u Sočiju da bi ga spriječio, Kremlj je ovaj put brzo reagirao na pokušaj rušenja kazahstanske vlade.
Glavna lekcija za Kremlj je ta da Washington ne može biti manje zabrinut za sigurnosne brige Kremlja. Naime, samo nekoliko dana prije nego što bi Biden i Putin trebali riješiti situaciju u Ukrajini, još jedna bivša sovjetska republika ulazi u kaos. Najveći grad gori i u cijeloj zemlji vlada nered.
Nemoguće je povjerovati da je ovakvo nasilje širokih razmjera buknulo spontano.
Čini se da je CIA opet “u poslu”.
Rusija je pripremljena za destabilizaciju još raspadom Sovjetskog Saveza 1990-ih. Brojne bivše sovjetske (ruske) pokrajine su danas nezavisne države. Postupak stjecanja nezavisnosti je odvojio Rusiju od moći i utjecaja u novim nezavisnim republikama, ali je utjecaj CIA-e zato zadržan.
Kremlj, u strahu od potvrđivanja zapadne propagande o Rusiji, je držao ruke podalje od svojih bivših provincija, ali Washington nije. Čak i unutar same Rusije Kremlj je pokazao svoju predanost demokraciji dopuštajući nevladinim organizacijama, koje financira Zapad, djelovanje u Rusiji, stvarajući džepove oporbe ruskoj vladi.
Pretpostavljam da će se Washington, suzdržati od udovoljavanja sigurnosnim brigama Kremlja, nakon što je Kremlj stavio do znanja da Washington može stvoriti revolucije na Majdanu u svim bivšim sovjetskim republikama.
Washington preferira da Ukrajina ostane bolna točka, koja će u konačnici biti riješena ruskom intervencijom ili članstvom Ukrajine u NATO-u. U svakom slučaju, Washington pobjeđuje. Naime, ruska invazija na Ukrajinu potvrdila bi propagandu kako ruska prijetnja visi nad Europom, dok bi članstvo Ukrajine u NATO-u značilo rusko pokoravanje hegemoniji Washingtona.
Po mom mišljenju, bila je strateška pogreška Kremlja što se oslanjao na diplomaciju i dobru volju Zapada. Možda ruske elite nisu bile u stanju ozbiljno shvatiti namjeru Washingtona da destabilizira Rusku Federaciju u interesu Washingtonove hegemonije.
Ostaje pitanje – koja je svrha sastanka Putina i Bidena idućeg ponedjeljka?
Više o ovoj temi na:
-https://www.paulcraigroberts.org/2022/01/06/russia-outflanked/
-https://sputniknews.com/protests-in-kazakhstan/
-https://www.geopolitika.news/?s=kazahstan
