Sporna sigurnosna jamstva koja Moskva traži uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO, navodi britanski The Guardian. Rusija je iznijela sporan popis sigurnosnih jamstava koja na koja Zapad treba pristati kako bi se smanjile napetosti u Europi i smirila kriza oko Ukrajine, uključujući mnoge elemente koji su već isključeni.
Zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istočnom krilu NATO-a, i zapravo vraćanje NATO snaga tamo gdje su bile stacionirane 1997., prije širenja na istok.
Nacrt u obliku sporazuma u osam točaka objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. Za to vrijeme se ruske snage gomilaju u neposrednoj blizini ukrajinske granice. Moskva naglašava da bi ignoriranje njezinih interesa dovelo do “vojnog odgovora” sličnog kubanskoj raketnoj krizi 1962.
Vladimir Putin zatražio je da zapad Rusiji pruži “pravna jamstva” njezine sigurnosti. Ali će prijedlozi Kremlja vjerojatno biti odbijeni u zapadnim prijestolnicama, kao pokušaj formaliziranja nove ruske sfere utjecaja nad istočnom Europom.
Zahtjevi, koje je Moskva prvi put u cijelosti navela, predani su SAD-u ovog tjedna. Oni uključuju zahtjev da NATO ukloni sve trupe ili oružje raspoređeno u zemlje koje su ušle u savez nakon 1997., što bi uključivalo veći dio istočne Europe, uključujući Poljsku, bivše sovjetske zemlje Estoniju, Litvu, Latviju i balkanske zemlje.
Rusija je također zatražila da NATO isključi daljnje širenje, uključujući i pristupanje Ukrajine savezu, te da ne održava vježbe bez prethodnog dogovora Rusije u Ukrajini, istočnoj Europi, u zemljama Kavkaza kao što su Gruzija ili u središnjoj Aziji.
Zemlje NATO-a, posebice Poljska i baltičke zemlje, vjerojatno će na ove prijedloge gledati izrazito negativno. Upozorili su da Rusija pokušava ponovno uspostaviti sferu utjecaja u regiji i na dokument gledaju kao na dokaz da Moskva nastoji ograničiti njihov suverenitet.
Visoki američki dužnosnik je rekao u petak da Kremlj zna da su neki dijelovi njegovih prijedloga “neprihvatljivi”. Čelnik NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio bilo kakve sporazume kojima se Ukrajini uskraćuje pravo na ulazak u vojni savez, rekavši da je to na Ukrajini i 30 zemalja NATO-a. Također, već postoje velike prepreke za ulazak Ukrajine u savez, uključujući njezin teritorijalni spor s Rusijom oko anektiranog Krima.
Ruski dokument također poziva dvije zemlje saveza da povuku instalirane raketne sustave kratkog ili srednjeg dometa izvan dosega, kao naknadu za napuštanje prethodnog sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji su SAD napustile 2018.g.
Tiskovna tajnica Bijele kuće, Jen Psaki, rekla je da su SAD vidjele prijedloge Rusije za početak pregovora i da su u tijeku razgovori sa europskim saveznicima i partnerima, izvijestio je Reuters. “Neće biti razgovora o europskoj sigurnosti bez naših europskih saveznika i partnera”, rekla je Psaki novinarima.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u petak da nema roka za razgovore, ali da Rusija želi započeti pregovore “bez odgađanja i bez odugovlačenja”. “Možemo ići bilo gdje i bilo kada, čak i sutra”, rekao je Rjabkov.
Upitan misli li da su zahtjevi nerazumni, odgovorio je ne. “Ne radi se o tome da mi dajemo nekakav ultimatum, nema ga. Stvar je u tome da se ozbiljnost našeg upozorenja ne smije podcijeniti”, rekao je.
Dmitrij Trenin, čelnik Carnegie moskovskog centra, napisao je da ruska javna objava njezinih predloženih sporazuma “može sugerirati da Moskva [s pravom] smatra da je njihovo prihvaćanje od strane Zapada malo vjerojatnim”. “To logično znači da će [Rusija] morati sama osigurati svoju sigurnost, najvjerojatnije mil-tech [vojno tehničkim] sredstvima”, napisao je.
Zapadne zemlje upozorile su da Rusija možda priprema invaziju na Ukrajinu u siječnju jer su se ruski tenkovi, topništvo i projektili nagomilali u blizini granica. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy pozvao je zapad na dodatnu pomoć u slučaju da Rusija odluči pokrenuti širu ofenzivu.
Ukrajina je u petak priopćila da je jedan od njenih vojnika poginuo tijekom borbi s separatistima koje podržava Rusija na istoku zemlje. Navodno je ubijen u napadu iz bacača granata i minobacača.
Prema podacima AFP-a koji se temelje na službenim podacima, posljednja smrtna žrtva dovela je do 65 ukrajinskih žrtava u tinjajućem sukobu od početka godine, u usporedbi s 50 u 2020. U sukobu na istoku Ukrajine do sada je poginulo više od 13.000 ljudi. Rusija je okupila oko 100.000 vojnika na svojoj strani granice.
Joe Biden upozorio je Putina na “sankcije kakve nikad nije vidio” ako njegove trupe napadnu Ukrajinu. Čelnici Europske unije u četvrtak su pozvali Moskvu da zaustavi svoje vojno jačanje i vrati se pregovorima koje vode Francuska i Njemačka.
