Vodstvo Europske središnje banke optužilo je radnike za rast inflacije!
Prije toga optužila je poduzetnike jer su iskoristili inflaciju da neprimjereno podižu svoje profite, što je dijelom točno. Zbog nesposobnosti da se nose s inflacijom i obuzdaju je ECB i HNB su po onom starom i poznatom obrascu morali pronaći krivce.
No, svaliti na radnike da su oni generatori inflacije je sarkazam i laž.
Ekonomska teorija je davno raščistila s tim da rast plaća nije uzrok nego posljedica inflacije. Rast plaća uvijek kaska za rastom inflacije. Ako to razdoblje potraje duže onda dio radnika potpada pod tzv. “monetarnu iluziju”. Imaju osjećaj da zbog povremenog povećanja plaća uslijed inflacije postaju bogatiji. No, to je samo osjećaj, bolje rečeno iluzija jer inflacija uvijek brže raste od plaća. Taj lažni osjećaj radnika o tome da postaju bogatiji brzo se topi kada kroče u trgovačke centre.
Ajmo sada vidjeti zašto je put rješavanja inflacije kojim se kreće ECB , a time i HNB pogrešan.
Oni ovu sadašnju inflaciju smatraju posljedicom pretjerane količine novca u optjecaju, što je samo dijelom točno. No, ključni uzroci infalcije leže u geopolitičkim odnosima koji su “zapalili” cijene energenata, pokidanim lancima proizvodnje i dobave roba i ucjenama interesnih skupina.
U tom smislu; inflacija se ne može riješiti samo manipulacijama ključnim kamatnim stopama ECB-a i ancionalnih središnjih banaka koje su u samo godinu dana od skoro 0% narasle na 4-5%.
Kakve će biti posljedice takve oštre monetarne politike? O tome sam već govorio prije godinu dana i ponavljam da ubrzani arst kamata ubrzava ulazak u recesiju. To je već sada vidljivo jer je najveće gospodarstvo EU-a (Njemačka) ušla u recesiju, a za njom će i ostale članice – neke manje neke više. Dakle, kamatna stopa u rukama središnjih banaka nije ključ rješenja inflacije.
Na primjeru Hrvatske dobro vidimo da smo ugroženi na dva ključna segmenta koja snažno utječu na ifnalciju, a to su poljoprivreda i energetika, odnosno energenti. Te dvije komponente sudjeluju osjetno preko 50% u ukupnoj inflaciji. U proizvodnji hrane domaća udio je jedva 50% a uvozimo oko 40% struje, oko 2/3 plina i još više nafte.
Samodostatnost ne možemo ostvariti u svim pobrojanim segmentima, ali u poljoprivredi možemo kao i u proizvodnji električne energije.
Ali o strani ponude u kontektsu inflacije Vlada nikada nije niti razmišljala, jer oni stimuliraju uvoz.
Pa kome onda odgovara ovako snažan rast kamatnih stopa? Prije svega bankama. Kako? Njima središnje banke odobravaju na depozite koji se nalaze kod njih nevjerojatnih 3,5%, dok banke građanima na depozite plaćaju najviše oko 1%. Znači, banke kod HNB-a mogu doslovno “uskladištiti” slobodna novčana sredstva i bez ikakve muke i rizika zarađivati 3,5%.
Upravo iz tih razloga je HNB-u i ECB-u potrebno skrenuti pažnju s ove istine i spinovima optužiti radnike glavnim generatorima inflacije.
Zato ove podvale treba kontinuirano razotkrivati, kao i njihove aktere jer je ova sfera, ne slučajno zakukuljena i zamumuljena, da bi se moglo
štititi interese onih koji čiji su džepovi ionako pretrpani novcem.
Sada je jasno vidljivo da ECB niti eurozona nisu štiti protiv inflacije, kriza i rasta kamatnih stopa. Sve je to bila laž za potrebe jedne sluganske politike prema krupnom kapitalu, a vođene osobnim interesima.
IZVOR:IVAN LOVRINOVIC
crodex.net
