Dobit je manja nego godinu ranije, ali bankarski sektor i dalje zarađuje stotine milijuna eura. Istodobno rastu prihodi od kamata, naknada i provizija. Građani imaju pravo pitati koliko prostora postoji za povoljnije usluge.
Kreditne institucije u Hrvatskoj — 19 banaka i jedna stambena štedionica — u prvih šest mjeseci 2026. ostvarile su 751,7 milijuna eura dobiti, pokazuju privremeni nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke.
To je približno 43 milijuna eura, odnosno 5,5 posto manje nego u prvom polugodištu 2025. Dakle, dobit je pala. Ali tri četvrtine milijarde eura u šest mjeseci i dalje je rezultat koji zaslužuje ozbiljnu javnu raspravu.
Banke imaju pravo zarađivati. Njihovi klijenti imaju pravo pitati plaćaju li usluge previše i dobivaju li za svoj novac dovoljno.
Ta pitanja ne prestaju biti opravdana samo zato što je ovogodišnja dobit nešto manja od prošlogodišnje.
Kamate i naknade donose više prihoda
Kamatni prihodi kreditnih institucija u prvom polugodištu 2026. dosegnuli su 1,52 milijarde eura, prema 1,48 milijardi u istom razdoblju 2025. Istodobno su porasli i kamatni rashodi, s približno 384 na 395,8 milijuna eura.
Prihodi od raznoraznih naknada i provizija iznosili su 464,1 milijun eura, što je 12,8 milijuna više nego godinu ranije.
Prihod, naravno, nije isto što i dobit. Međutim, rast ovih stavki otvara pitanje koje klijente zanima mnogo više od bankarskih reklamnih kampanja: može li vođenje računa biti povoljnije, štednja bolje nagrađena, a kredit dostupniji?
Pritom rast ukupnih prihoda od naknada sam po sebi ne dokazuje da je poskupjela svaka pojedinačna usluga. Za to treba usporediti konkretne cjenike. Upravo zato bankama treba postavljati precizna pitanja i tražiti precizne odgovore.
Tri najveće banke nose najveći dio dobiti
Zagrebačka banka ostvarila je 251,1 milijun eura dobiti, Erste&Steiermärkische banka 176,6 milijuna, a Privredna banka Zagreb 144,7 milijuna eura.
Zajedno je to 572,4 milijuna eura, odnosno približno 76 posto ukupnog neto rezultata sektora, izračunato iz objavljenih podataka.
Takva raspodjela zaslužuje pozornost kada se govori o tržišnoj konkurenciji. Klijentu mogućnost izbora vrijedi onoliko koliko mu stvarno omogućuje bolju ponudu i jednostavan prelazak u drugu banku.
Banke su samo od kamata na prekonoćne depozite kod HNB-a tijekom 2025. ostvarile više od 290 milijuna eura prihoda.
Banke su od kamata na prekonoćne depozite kod HNB-a u 2025. ostvarile 290,1 milijun eura prihoda.
Kako to funkcionira? Banke višak novca polože preko noći kod HNB-a i na njega primaju kamatu prema pravilima Eurosustava. Tako ostvaruju prihod bez odobravanja kredita građanima ili poduzećima. Obvezna minimalna pričuva pritom se ne ukamaćuje.
Ukoliko bi se povećala obvezna pričuva kod banaka,dio novca na koji banke sada primaju kamatu kod HNB-a postao bi obvezna pričuva s kamatom od 0 %. Banke bi zato dobivale manje kamata, a HNB bi imao manji trošak njihova plaćanja. Razlika bi ostala hrvatskim građanima. Problem je što o povećanju ove pričuve odlučuje ESB u okviru Eurosustava. Hrvatska ulaskom u eurozonu primjenjuje zajednički sustav; HNB ne može samostalno promijeniti njegovu stopu samo za hrvatske banke. Pričuva se obračunava na određene obveze banaka, a ne na cjelokupnu imovinu. U tri posljednje pune godine, 2023.–2025., HNB je bankama na prekonoćne depozite platio ukupno 1,301 milijardu eura kamata. Za usporedbu : 1,301 milijarda eura kamata koje je HNB platio bankama tijekom 2023.–2025. odgovara vrijednosti oko 2,5 cijela projekta Pelješkog mosta s cestama.
HNB nije bankama plaćao kamate na prekonoćne depozite po ovoj osnovi prije ulaska u eurozonu.
Uspjeh se mora vidjeti i u ponudi klijentima
Od regulatora se očekuje da prati konkurenciju i transparentnost troškova. Od banaka da objasne cijenu svojih usluga. Od politike da interes građana ne svede na povremenu izjavu pred kamerama.
Visoka dobit sama po sebi nije dokaz nepravilnosti. Ali jest razlog da javnost pažljivije pogleda odnos cijene i kvalitete bankarskih usluga.
Građanima malo znači koliko je banka uspješna ako u vlastitom ugovoru ne vide nikakvu korist od tog uspjeha.
751,7 milijuna eura dobiti u pola godine. Bankarski rezultat je jasan. Sada klijenti zaslužuju jednako jasan odgovor: koliko povoljniju ponudu mogu dobiti?
