Procesom autofagije tijelo aktivira mehanizam kojim se oštećene i bolesne stanice u tijelu koriste kao gradivno tkivo za nove, zdrave tjelesne stanice. O ovom otkriću je 2016.g. dodijeljena i Nobleova nagrada. Aktivira se najbolje postom, a može biti značajna pomoć u prevenciji i borbi protiv mnogih bolesti, budući da se njime tijelo čisti i obnavlja na staničnoj razini.
Autofagija – znanstveno utemeljenje
Autofagija je proces u tijelu prilikom kojeg se dijelovi stanica samoprobavljaju. Pojam autofagija (engl. autphagy) dolazi od riječi auto” što znači ja, a “phagy” znači jesti. Dakle, doslovno značenje pojma autofagija je “samojedenje” “samoprobavljanje“. Naime, procesom autofagije tijelo aktivira mehanizam kojim koristi oštećene i bolesne stanice, i koristi ih kao energiju/hranu za izgradnju novih, zdravih tjelesnih stanica, navodi Priya Khorana, dr. nutricionizma sa Sveučilišta Columbia (izvor).
– Kyoto nagrada za temeljne znanosti 2012.,
– Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2016. i
– Nagradu za proboj u znanostima o životu 2017..g. / Izvor Wikipedija
Autofagija je evolucijski mehanizam samoodržanja pomoću kojeg kojeg može ukloniti disfunkcionalne stanice i reciklirati njihove dijelove za popravak/obnovu i čišćenje tijela na staničnoj razini, navodi kardiologinja dr. Luizi Petre.
Doktorica Petre objašnjava kako je svrha autofagije uklanjanje otpadaka i samoregulacija kojom se tijelo dovodi u optimalno funkcioniranje. To je recikliranje i čišćenje u isto vrijeme, baš kao da pritisnete tipku za resetiranje vašeg tijela. Osim toga, potiče preživljavanje i prilagodbu kao odgovor na razne stresore i otrove nakupljene u našim stanicama,” dodaje doktorica Petre
Inače, ovaj se proces u tijelu proučava zadnjih sedam desetljeća. Autofagija je prvi put opisana 1962. godine kada su istraživači primijetili povećanje broja lizosoma (dio stanice koji uništava tvari) u stanicama jetre štakora nakon infuzije glukagona. Dobitnik Nobelove nagrade, znanstvenik Christian de Duve je prvi koristio pojam autofagija.
Nobelov odbor prepoznao je ovaj napredak dodjelom Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu za istraživanje autofagije tek 2016.godine. Naime 3. listopada 2016. dodijeljena je Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu japanskom profesoru i staničnom biologu Yoshinoriju Ohsumiju za “otkrića mehanizama autofagije”.
Zašto je autofagija bitna
Autofagiji se pridaje u novije vrijeme sve više pozornosti zbog uloge koju također može imati u prevenciji ili liječenju raka. Svi oblici raka počinju od neke vrste oštećenih/bolesnih stanica. Dr. Luizi Petre kaže da bi tijelo trebalo prepoznati i ukloniti te oštećene/bolesne stanice, često koristeći autofagijske procese. Zbog toga neki istraživači razmatraju mogućnost da autofagija može smanjiti rizik od raka.
Borba protiv oboljenja od raka, a uzevši u obzir autofagiju, se uglavnom bazira na usklađivanju prehrane a kako bi se aktiviranjem mehanizma autofagije, bolesne stanice doslovno rastopile u tijelu.
Poznat je slučaj iz 2018.godine, između ostalih, Guy Tennenbaum kojem je dijagnosticiran neizlječivi rak 4 faze, a kojem je prije otpuštanja iz bolnice rečeno kako ima još tek cca 3 mjeseca života, a koji je potom došao do potpunog izlječenja. Naime, nakon što je moderna medicina “digla ruke”, Guy se okrenuo alternativnim pravcima izlječenja te je svoju prehranu uskladio kako bi aktivirao autofagiju u tijelu (više ovdje i ovdje).
Kako se aktivira autofagija
Nedostatak hranjivih tvari ključni je čimbenik aktiviranja autofagije. Glukagon ima ključnu ulogu a glukagon je suprotan inzulinu. Dok jedemo, inzulin raste, a glukagon pada. Kada ne jedemo (brzo) inzulin pada, a glukagon raste. Ovo povećanje glukagona stimulira proces autofagije.
Post je zapravo daleko najkorisniji okidač procesa autofagije. Čini dvije dobre stvari:
- Stimulirajući autofagiju, čistimo sve svoje stare, otpadne proteine i stanične dijelove.
- Istovremeno, post stimulira i hormon rasta, koji našem tijelu govori da počne proizvoditi nove dijelove tijela, što dovodi do obnove tijela na staničnoj razini.
Fiziologija posta je fascinantna. Snaga posta nije u pukom smanjenju kalorija, već u blagotvornim hormonskim promjenama. Jedna od glavnih prednosti dolazi od smanjenja inzulina, ali također dolazi do povećanja nor-adrenalina, kortizola i hormona rasta.
Naizmjenični post (engl. intermittent fasting)
Naizmjenični post je obrazac prehrane u kojem se izmjenjuju razdoblja jela i posta. Postoji mnogo načina prakticiranja povremenog posta. Neke metode uključuju post tijekom određenih sati svakog dana. Druge metode zahtijevaju post na samo određene dane u tjednu. Pristupi i rezultati se razlikuju ovisno o svakom pojedincu te njegovim potrebama i mogućnostima.
Brojne studije pokazuju da post može imati snažne dobrobiti za vaše tijelo i mozak. A 10 zdravstvenih dobrobiti naizmjeničnog posta utemeljenih na dokazima su (više informacija na engleskom jeziku ovdje):
- Mijenja funkciju hormona, stanica i gena: Kada postite, razina inzulina pada, a ljudski hormon rasta (HGH) raste. Vaše stanice pokreću važne procese popravka stanica i mijenjaju gene;
- Može vam pomoći da izgubite težinu i visceralno masno tkivo: Naizmjenični post pomaže da unosite manje kalorija, a pritom blago pospješuje metabolizam. To je vrlo učinkovit alat za mršavljenje i visceralno masno tkivo;
- Može smanjiti inzulinsku rezistenciju, smanjujući rizik od dijabetesa tipa 2: Naizmjenični post može smanjiti otpornost na inzulin i sniziti razinu šećera u krvi, barem kod muškaraca;
- Može smanjiti oksidativni stres i upalu u tijelu: Studije pokazuju kako naizmjenični post može smanjiti oksidacijska oštećenja i upale u tijelu,a to bi trebalo imati koristi protiv starenja i razvoja brojnih bolesti;
- Može biti korisno za zdravlje srca: Studije pokazuju da naizmjenični post može poboljšati brojne čimbenike rizika za bolesti srca, kao što su krvni tlak, razina kolesterola, trigliceridi i upalni markeri;
- Potiče razne procese popravljanja stanica: Post pokreće proces autofagije, koji uklanja otpadni materijal iz stanica;
- Može pomoći u prevenciji raka: Studije na životinjama i neke studije na ljudima pokazale su kako naizmjenični post pomaže u prevenciji raka. Istraživanja na ljudima pokazala su da može pomoći u smanjenju nuspojava uzrokovanih kemoterapijom;
- Ima blagotvorne učinke na mozak: Naizmjenični post može imati važne prednosti za zdravlje mozga. Može povećati rast novih neurona i zaštititi mozak od oštećenja;
- Može pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti: Studije na životinjama pokazuju da naizmjenični post može biti zaštita od neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest;
- Može blagotvoreno utjecati na produženje života: Naizmjenični post može pomoći da živite dulje, a prema studijama na životinjama.
NAPOMENA: Ovaj tekst je samo u opće informativne svrhe. Ne smije se koristiti za samodijagnosticiranje i nije zamjena za liječnički pregled, liječenje, dijagnozu i recept ili preporuku. Ne biste trebali mijenjati svoj zdravstveni postupak ili prehranu prije nego se prvo posavjetujete s liječnikom, obavite liječnički pregled, te njegovu dijagnozu i preporuku. Uvijek potražite savjet liječnika ili drugog kvalificiranog zdravstvenog djelatnika za sva pitanja koja imate u vezi sa zdravstvenim stanjem.
