Masovno prikupljanje podataka o mobilnim uređajima korisnika potvrđuje sustavno ugrožavanje privatnosti pod krinkom „sigurnosti“
Izricanje novčane kazne banci koja djeluje u RH u iznosu od 1 500 000 eura zbog nezakonitog prikupljanja i pohranjivanja podataka o mobilnim uređajima korisnika predstavlja još jedan u nizu slučajeva dokazanog masovnog kršenja privatnosti građana. Postupak Agencije za zaštitu osobnih podataka jasno potvrđuje ono na što Savjet dugo upozorava: privatnost je u hipertehnologiziranom društvu sustavno ugrožena, često pod krinkom funkcionalnosti ili “sigurnosti”, dok se stvarne pravne osnove i transparentnost zanemaruju.
Utvrđeno je, naime, da banka obrađuje osobne podatke više od 430 000 ispitanika putem aplikacije mobilnog bankarstva, pri čemu se prekomjerno i neopravdano prikupljaju podaci o svim instaliranim aplikacijama na mobilnim uređajima korisnika. Takva praksa nadilazi svrhu pružanja financijske usluge i predstavlja izraziti upliv u privatnu sferu pojedinca. Korisnici nisu dobili transparentne informacije o ovoj obradi, čime je prekršen temeljni princip informiranog pristanka i proporcionalnosti obrade.
Ovaj slučaj od šireg je značaja. Napadi na privatnost posljednjih godina nisu izolirani incidenti nego simptom strukturnog pomaka u kojem se tehnologija koristi za postupno preoblikovanje ljudske autonomije, o čemu Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam upozorava od svojih začetaka. Kada se masovno prikupljaju i pohranjuju podaci koji nadilaze svrhu usluge, dolazi do postupne normalizacije nadzora. U tom kontekstu ne treba gledati samo ovakva očigledna kršenja privatnosti, već i one oblike nadzora koji se trenutačno intenziviraju, a koji se javnosti predstavljaju kao tehnološki napredak ili korak prema utopijskoj digitalnoj budućnosti; od dronova i distopijskih regulativa koje omogućavaju skeniranje privatnih komunikacija do masovne mreže kamera i sličnih sustava.
Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam djeluje upravo iz uvjerenja da privatnost nije sekundarno tehničko pitanje, nego ključni preduvjet za slobodno društvo i zaštitu ljudskog dostojanstva. Povijest i teorija totalitarizma uče nas da se totalitarni sustavi ne nameću samo nasiljem nego postupnim uklanjanjem sfera privatnosti i autonomije. Masovni nadzor, posebno kada se implementira bez transparentnosti i bez nužne proporcije, predstavlja rani signal tehnototalitarnih tendencija, bez obzira na to provodi li ga država ili korporacija.
Luka Goleš Babić/Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam
