Izbor uredništva

Zašto je Kina kupila rezerve pšenice za više od godinu dana?

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, Kina u skladištima već drži 69 posto svjetskog kukuruza, 60 posto riže, 51 posto pšenice i više od 30 posto soje.

Portal Direktno istražio je hoće li i u kojoj mjeri ruska invazija na Ukrajinu, ”žitnicu Europe”, rezultirati novim, teškim udarom na lanac opskrbe hranom, ali i neizbježnim rastom cijena. Ivo Grgić, redoviti profesor na Agronomskom fakulteta u Zagrebu, komentirao je stanje na svjetskom tržištu hrane.

Podsjetimo, rano ujutro u četvrtak 24. ožujka, Vladimir Putin naredio je ”ograničenu vojnu operaciju” na Ukrajinu, čime je započela ruska agresija na ”žitnicu Europe”.

Ukrajina čini 12 posto cjelokupnog svjetskog izvoza žitarica, a procjenjuje se da je ove godine trebala osigurati 16 posto svjetskog izvoza kukuruza.

Ako analiziramo cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda – kukuruza i pšenice od početka ove godine, uočit ćemo da je već najavom mogućeg sukoba Ukrajine i Rusije ona počela znatno rasti.

Tako je primjerice cijena za pšenicu kojom se trguje na burzi u Chicagu skočila za oko 12 posto od početka godine, dok su cijene kukuruza narasle za 14,5 posto.

Rast cijena je nastavljen i ovaj tjedan po vrlo visokim stopama, pa je cijena kukuruza za isporuku u idućem mjesecu rasla gotovo tri posto, a pšenice čak šest posto.

Treba napomenuti kako je Kina 2020. kupila zalihe hrane za rekordnih 98,1 milijardu dolara, dok je uvoz 2021. porastao za dodatnih 22 posto.

Prema podacima FAO (Organizacija UN za hranu i poljoprivredu), cijene žitarica su tijekom 2021. porasle za 23,2 posto, cijena biljnih ulja – za 53 posto, mliječnih proizvoda – za 19,1 posto, mesa – za 17,6 posto, šećera za čak 40 posto.

Globalni uvoz hrane dostigao je u 2021. godini rekordnu vrednota od 1,75 milijarda dolara.

Kina kupila rezerve pšenice za više od godinu dana

Poseban rizik predstavljaju pretjerani apetiti Kine koja je kupila gotovo polovinu svjetskih rezervi hrane. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, Kina u skladištima već drži 69 posto svjetskog kukuruza, 60 posto riže, 51 posto pšenice i više od 30 posto soje.

Nacionalna uprava za rezerve žitarica Kine potvrdila je da su njihove rezerve hrane dostigle povijesni maksimum.

”Kineske rezerve pšenice pokrivaju potrebe za godinu i pol dana”.

”Kina, želeći biti samodostatna, krenula je na svjetskom tržištu u veliku kupovinu primjerice kukuruza. I cijena kukuruza je baš zbog potražnje Kine strašno porasla”, naglasio je Ivo Grgić za portal Direktno.

Podsjetio je da ne smijemo zaboraviti da je Ukrajina imala zabranu prodaje poljoprivrednih zemljišta strancima, ali postoje indicije da je Kina, na svoje načine, kupila velike površine polja za proizvodnju žitarica upravo u Ukrajini.

”Ukrajina ima 42 milijuna hektara obradivih površina, dok usporedno Hrvatska ima 800 do 900 tisuća hektara. Iako je sada zbog rata to zaustavljeno, uskoro će u Ukrajini doći do skidanja sankcija za strance, čime će oni moći slobodno kupovati poljoprivredno zemljište, a očekuje se da Kina bude jedan od glavnih kupaca”, objašnjava Grgić.

Opasnost za Europsku uniju moglo bi biti ovladavanje Kine svjetskom mesnom proizvodnjom, čime bi cijena mesa naglo porasla.

Međutim, u narednih nekoliko tjedana ukrajinski poljoprivrednici trebali bi pripremiti zemlju i posaditi prve poljoprivredne kulture kako bi ove godine imali žetvu. Jasno je sada svima da ove godine, a možda i duže vrijeme, ukrajinski poljoprivrednici neće saditi ništa, a kineskom kupnjom svjetskih rezervi hranom jasno je pak da prvenstveno Europa, a posljedično i u cijeli svijet može doći do najveće nestašice osnovnih poljoprivrednih proizvoda od Drugog svjetskog rata, čega se mnogi pribojavaju.

Kako rat u Ukrajini utječe na svjetske rezerve hrane?

Zašto je Kina kupila rezerve pšenice za više od godinu dana?
crodex.net
Izvor: Youtube snimka zaslona

Kada govorimo o ratu, odnosno posljedicama rata na poljoprivredni sektor u svijetu, Grgić je ipak optimističan.

”Ne zaboravimo da su u svijetu zalihe hrane veće od stvarnih potreba. Sada u svijetu imamo pune pričuve proizvedene hrane. Zbog toga neće doći do smanjenja ponude u maloprodaji”.

Ukrajina i Ruska Federacija zajedno u svjetskom izvozu kukuruza sudjeluju s 20 posto, pšenice s 25 posto, a nedostatak koji će se osjetiti bit će alimentiran proizvodnjom u drugim državama, smatra naš sugovornik.

”Što znači da će to za neke države biti zamašnjak nove proizvodnje, a ne da će doći do nestašica, odnosno uništenja same proizvodnje”, objasnio je agronom.

”Na tržištu djeluju dvije stvari. Prvo, strah od rata koji je stvaran, a drugo su špekulanti. Ne zaboravimo da ovo što se sada događa se događa u vrijeme pucanja trgovinskih veza i porasta cijene energenata koji izravno sudjeluju u proizvodnji određenih poljoprivrednih kultura, kao što su gnojiva, zaštitna sredstva itd.”.

Cijene kukuruza i pšenice od početka godine porasle su za 25 posto, ali prema Grgiću to nema ni jednu osnovu da u maloprodaji neki proizvodi rastu 25 posto.

”Ne zaboravimo da se od proizvodnje kukuruza do mesa kojeg koristimo pojavljuju mnogi sudionici koji se moraju odreći dijela svojih zarada, primjerice marže koje se nalaze u trgovinama, zatim država koja je smanjila PDV itd.”.

Stoga će doći do poremećaja, ali ne takvog da bismo bili zabrinuti, ponovio je Grgić.

Ove godine poljoprivreda je u Ukrajini u većem dijelu izgubljena, međutim Ukrajinci ne bi trebali gladovati jer se cijela Europa senzibilizirala s krizom koja ih je pogodila.

Grgić prognozira da bi za oporavak poljoprivrede i ratarstva nakon završetka ruske invazije Ukrajincima trebalo najviše dvije do tri godine.

”Tome smo svjedočili i u Hrvatskoj, gdje smo imali u nekim dijelovima puno veći pogon koji se nikada nije oporavio, Banovini, Lici koje su i tada bile područja koja su zaostajala u odnosu na druge. Međutim, Ukrajina će brzo povratiti proizvodnju jer će izdašnost EU biti puno veća nego što je Hrvatska imala priliku dobiti”.

Što je s Hrvatskom?

Hrvatski ratari su izvijestili prije nekoliko dana da su trenutne zalihe dostatne i kako nema razloga za brigu oko eventualne nestašice pšenice.

Na sastanku ratara i Ministarstva razgovaralo se i o očekivanjima od proljetne, ali i jesenske sjetve, posljedicama rasta cijena plina i mineralnih gnojiva s kojima se susreću, kako su izvjestili javnost.

Iz Ministarstva su tada podsjetili na pripremu programa pomoći za poljoprivrednike i ribare, vrijedni 250 milijuna kuna te da je Vlada sredinom veljače predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata koji uključuje smanjivanje PDV-a na hranu i na poljoprivredne inpute i to na pet posto.

Naime, s postojeće stope od 13 posto na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi – sadnice, gnojivo, pesticide – stopa će se spustiti na najnižu stopu PDV-a od pet posto. Također, stopa PDV-a na maslac i margarin, s trenutnih 25 smanjuje se na pet posto.

Profesor Grgić također se osvrnuo na nadolazeću poljoprivrednu sezonu u Hrvatskoj.

Prema njemu, Hrvatska posljednjih godina ima problema u poljoprivredi i ratarstvu prvenstveno zbog porasta cijena mineralnih gnojiva, sjemena i slično, međutim i do sada je na proizvodnju u Hrvatskoj više utjecala klimatska pogodnost, nego primjena tehnologija.

‘Nadam se da će klimatska godina biti prihvatljiva te da će Hrvatska proizvesti dovoljno i pšenice i kukuruz”, naglasio je

Treba napomenuti kako je Hrvatska u suficitu i sa pšenicom i s kukuruzom, ponajviše zato što pšenica nije kvalitete koja se može koristiti u pekarskoj industriji, a kukuruz izvozimo jer nemamo domaće stočarske proizvodnje koja bi mogla potrošiti sve što proizvedemo. S druge strane na EU tržištu cijena kukuruza je dosta visoka pa naši ratari logično više izvoze.

”Stoga ove godine ne očekujem značajno smanjenje, ostat će na prošlogodišnjoj razini”, zaključio je Ivo Grgić.

www.crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button