Preuzevši vlast u Hrvatskoj dvojac Račan – Mesić, poduprt Draženom Budišom, pokazali su vrlo brzo kroz djela kako im je glavni cilj u svim segmentima oslabiti Hrvatsku kao državu. Jedan od presudnih „pothvata“ koje su poduzeli bile su izmjene Ustava Republike Hrvatske koje su sada prožete brojnim međuinstitucionalnim nejasnoćama i blokadama, sa izgledno katastrofalnim učincima po državnu sigurnost. Ovaj kaos se sada najbolje očituje po pitanju stava RH u vezi Hrvata u BiH naspram kreiranja vlastitih interesa kroz članstvo u EU i NATO-u.
U Vladinim krugovima, od osoba upućenih u procedure koje vrijede za NATO, kao i dinamiku ulaska dviju zemalja u članstvo, kažu da je Milanović svjestan kako neće niti biti u poziciji stavljati veto na ulazak Finske i Švedske jer će odluku o prihvatu te dvije zemlje donijeti Sjevernoatlantsko vijeće, što znači da će se ona donijeti na razini veleposlanika, a ne šefova vlada ili predsjednika država.
Milanović očigledno na to i računa jer je rekao kako, u slučaju da pozivnica bude upućena na nižoj razini, nije siguran da može natjerati hrvatskog veleposlanika da na Vijeću veleposlanika zauzme njegov stav.
Naime, o ulasku Finske i Švedske u NATO savez u ime država glasat će veleposlanici pa predsjednik Zoran Milanović na tu odluku neće moći staviti veto, a u Vladi RH vjeruju da Milanović to zna, piše u srijedu Jutarnji list, a prenosi hrsvijet.net.
Sastanak, na kojem će sudjelovati predsjednik Milanović bit će posvećen raspravi o strateškom konceptu. Predsjednik, smatraju u Banskim dvorima, zna unaprijed što će se dogoditi te upravo zato naglašava svoje stajalište i zaoštrava situaciju i pritisak na parlamentarne stranke da bi kasnije odgovornost za odluku i ratifikaciju u Saboru prebacio na parlamentarnu većinu.
U tom smjeru su i izjave ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, kojeg su novinari pitali može li Vlada učiniti išta da spriječi predsjednikov veto na članstvo Finske i Švedske u NATO-u. Ministar je odgovorio da “vladajući znaju proceduru”. Prema riječima Gordana Grlića Radmana, predsjednik Milanović “može samo napraviti show u proceduralnom smislu”, ma što bi to značilo.
Potpuno različiti stavovi predsjednika Republike i Vlade oko ulaska dviju dosad tradicionalno neutralnih zemalja u NATO savez, i to zbog straha od Rusije koja je izvršila agresiju na Ukrajinu, a sada najavljuje i službenu objavu rata, povod su i za preispitivanje ustavne pozicije dviju poluga izvršne vlasti u vođenju vanjske politike. Kompliciranu situaciju dodatno usložnjava činjenica da je dio oporbe, odnosno Most, potpuno na strani predsjednika Milanovića, dok se lijevi dio oporbenih stranaka još nije očitovao o tom pitanju.
Ključno je pitanje koje su ovlasti Vlade, a koje predsjednika Republike u vođenju vanjske politike, postoje li situacije u kojima jedan ili drugi imaju prednost, te što znači ustavna odredba da su “sukreatori” vanjske politike. Osnovno je moraju li se predsjednik i premijer usuglasiti oko stavova prije nego što jedan od njih u inozemstvu zastupa državu, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
