Dok se njezin brat borio za poštenu i kršćansku Hrvatsku, sestra Anka Berus se borila za komunističku Jugoslaviju
Vijeće Gradske četvrti Gornji Grad – Medveščak naumilo da u Fond imena novih ulica uđu Milka Planinc i Anka Berus, utjecajne partijske političarke iz razdoblja nekadašnje Jugoslavije. Ovi prijedlozi ”možemosa” su potpuno ludi i graniče sa zdravim razumom.
Dok je za Milku Planinc i njezina nedjela većina građana čula , ime Anke Berus je većini nepoznato.
Tko je bila Anka Berus?
Anka Berus (1903. – 1981.) bila je poznata partizanka, komunistkinja te visoka partijska dužnosnica u NR Hrvatska. Berus je posebno bila poznata po brutalnosti i likvidacijama hrvatskih domoljuba nakon Drugog svjetskog rata a poznata je i što je zatvorila svog vlastitog brata hrvatskog domoljuba i katoličkog intelektualca Lava Znidarčića!
Njihovi putovi su se u jednom trenutku isprepleli kao u filmu. Ova je priča zapravo prava slika i prilika Hrvatske u Drugom svjetskom ratu.
Drugi svjetski rat u Hrvatskoj često se plošno prikazuje kao sukob dobra i zla, rat između sila svijetla i sila tame. Međutim, u tim ludim vremenima ni izdaleka stvari nisu bile tako jednostavne. Hrvatska je, jedina je prava istina, u tom drugom velikom ratu bila u sebi rastrgana, bio je to zapravo pravi građanski rat u srcima Hrvata. Otac je bio protiv sina, sin protiv oca, brat protiv brata, sestra protiv brata. Slučaj pokojnog dr. Lava Znidarčića, velikog katoličkog intelektualaca, hrvatskog državotvornog rodoljuba i poznatog odvjetnika i Anke Berus, koja je bila poznata partizanka, komunistkinja te visoka partijska dužnosnica u NR Hrvatskoj, najbolje oslikava sliku Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj među Hrvatima. Naime, oni su bili brat i sestra! Rođeni od iste majke, potekli iz istog legla, reklo bi se, međutim u Drugom svjetskom ratu, ali i prije i kasnije tog rata, bili su na posve različitim stranama. Priča je iznimno posebna.
Priča o bratu i sestri
Lav Znidarčić rođen je 1918. u Splitu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Još u osnovnoj školi, 1926. godine, postaje član Orlovske organizacije (Hrvatski orlovski savez). Riječ je o katoličkoj omladinskoj organizaciji koju je utemeljio blaženik Ivan Merz, no ona se 1929. godine uredbom kralja Aleksandra Karađorđevića raspušta jer je u očima beogradskog režima predstavljala svojevrsnu političku opasnost iako je organizacija bila isključivo vjerskog karaktera u kojoj se, treba također reći, njegovala i ljubav prema hrvatskoj domovini. Međutim, 1930. godine na temeljima Orlovske organizacije, osniva se Križarska katolička organizacija (to nisu oni Križari, vojnici NDH, koji su u šumama nakon završetka rata još pružali oružani otpor komunistima) koja ima iste ciljeve i planove kao ona Orlovska. Znidarčić stoga vrlo brzo pristupa Križarima te 1935. godine postaje članom vodstva Križarskog okružja u Splitu. Vrlo je aktivan u promicanju Merzovih kršćanskih ideala u Dalmaciji. Nakon što je upisao Pravni fakultet u Zagrebu, postaje članom Akademskog križarskog bratstva „Mahnić”, a u ožujku 1942. nadbiskup Alojzije Stepinac imenuje ga, na prijedlog vodstva Križarske organizacije, predsjednikom te organizacije. Na toj dužnosti ostao je punih 50 godina (najveći dio tog razdoblja proveo je u ilegali jer su za vrijeme komunizma ovakve organizacije naravno bile zabranjene) kada ga 1993. zamjenjuje jedan sveučilišni profesor.
Tijekom Drugog svjetskog rata oženio se s istaknutom križaricom Hellom Tišljarić, a u braku su dobili četvero djece.
Treba posebno istaknuti da Znidarčić nikada nije bio član Ustaškog pokreta i da nije ni na koji način politički djelovao u NDH. Dakle, radio je isključivo na evangelizaciji mladih. Svejedno, nakon dolaska komunista na vlast, za Znidarčića počinju golemi problemi. Prvo je uhićen u srpnju 1945., pa onda i u kolovozu iste godine. Nakon izlaska na slobodu, zapošljava se kao tajnik zagrebačkog KBF-a. Međutim, komunisti ga opet ubrzo hapse pa od 1950. do 1953. odlazi na izdržavanje zatvorske kazne u Staroj Gradiški. Za to vrijeme njegova sestra Anka Berus je istaknuta komunistička dužnosnica. Nakon izlaska iz zatvora, Znidarčić se bavi pravničkim poslovima u raznim hrvatskim poduzećima jer je po struci bio pravnik. Međutim, nakon sloma Hrvatskog proljeća, u jesen 1975. po četvrti put je uhićen te je u istražnom zatvoru proveo četiri mjeseca. Nikada se nije odrekao svojih ideala. Umro je u Zagrebu 2001. godine i nema svoju ulizu u Zagrebu!
Anka Berus (1903. – 1981), sestra je Lava Znidarčića i u svojoj mladosti krenula je posve drugim putem od bratovog a žalosno je da u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj uopće raspravljamo hoće li ova komunistička zločinka dobiti ulicu u glavnom gradu Hrvatske!
