Obljetnica ”Dana mladosti” u spomen na komunističkog diktatora i jednog od najvećih zločinaca 20. stoljeća Josipa Broza Tita, tradicionalno je proslavljena ovog vikenda kako u Kumrovcu tako i u ostalim zemljama koje su nekad tvorile bivšu državu Jugoslaviju.
Nažalost hrvatsko društvo ni više desetljeća nakon smrti jugoslavenskog vođe i komunističkog diktatora Josipa Broza Tita nije prošlo istinsku katarzu i oslobodilo se kulta ličnosti koji traje više od 70 godina.
Tako je predsjednik Saveza ”antifašističkih boraca i antifašista” Hrvatske Franjo Habulin istaknuo je da je Dan mladosti – radosti dan kada se slavi mladost te da bi bilo pogrešno ne kazati da je ta svečanost povezana s imenom Josipa Broza. – To je još od nekad, dok smo slavili Dan mladosti, dok smo nosili štafetu. Međutim, to je iza nas – Tita nema, štafete nema, ali imamo Dan mladosti i radosti – istaknuo je Habulin.
S obzirom da u Hrvatskoj imamo još uvijek i parlamentarnih političkih stranki koji ovog masovnog ubojicu posmatraju kao božanstvo vrlo je bitno da podignemo znanje i svijest ljudi o povijesnim zbivanjima koji su jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja.
Tim povodom podsjetili smo se priče mlade novinarke Jenne Lebl koja je kao 22-godišnjakinja završila na dvoipolgodišnjoj robiji na Golom otoku. Po Jennu u redakciju došla dva udbaša .
Naime, ta Beograđanka židovskog porijekla preživjela je i nacistički logor, a na Golom otoku završila je nakon što je ispričala vic o Titu kojeg se tada slavilo kao božanstvo.
– Kolega joj je jednom ispričao šalu kako je Jugoslavija pobijedila na međunarodnom natjecanju u cvijeću jer je uzgojila ljubičicu bijelu od 100 kila, aludirajući na pjesmu “Druže Tito, ljubičice bijela, tebe voli omladina cijela”.
Budući da je prepričala vic u redakciji, po Jennu Lebl dolaze dva udbaša jer je, rekoše, govorila protiv Tita i nije prijavila narodnog neprijatelja od kojeg je čula spornu šalu. Odvode je u zatvor UDB Glavnjača, potom u logor Ramski rit, pa u Zabelu, Grgur, i Goli otok. U pet zatvora, gdje je bila od travnja 1949. do kolovoza 1951., od nje su tražili da promijeni mišljenje i prizna krivnju. Ispisana je potom i iz Udruženja novinara – stoji u tekstu o Lebl objavljenom u Politici u srpnju 2013. godine.
Hrvatska još uvijek, što zbog objektivnih, što zbog subjektivnih razloga, nije raščistila sa svojom prošlošću.
Naime, sasvim sigurno jedan od većih razloga leži u činjenici da su još uvijek prisutne brojne strukture, prije svega ostatci zloglasne jugoslavenske tajne policije, UDBA-e.
