Raspudić je iznova upozorio na grešku u govoru tajnika Jakopa, koji je rekao da je Kosovo u neposrednoj blizini Hrvatske.
Kako na ovo nitko nije reagirao?” upitao je Raspudić
Nastavlja se 12. sjednica Hrvatskoga sabora. Zastupnici će raspravljati o upućivanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u aktivnosti Stalne NATO skupine protuminskih snaga 2 te u tri operacije potpore miru u 2023. i 2024.
Radi se o operacijama KFOR na Kosovu, EU NAVFOR Somalija – Atalanta te operacijama Ujedinjenih naroda, piše Direktno.hr
Ante Deur zastupao je stavove HDZ-a, koji pruža punu potporu odlasku pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u navedene mirovne misije.
Ispred kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorio je Davor Dretar. On je također rekao da će podržati sve četiri odluke o mirovnim operacijama.
Ispred kluba zastupnika Socijaldemokrati govorio je Domagoj Hajduković. On je ustanovio da predložene misije zaslužuju da pripadnici hrvatskih Oružanih snaga u njima nastave sudjelovati. Podržali su Socijaldemokratki sve četiri odluke, ustanovivši da je to iznimno važno u ovim turbulentnim vremenima.
Most za misije UN-a i NATO-a, ali ne i EU-a
Rasprava o slanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga počela je govorom Raspudića ispred kluba zastupnika Mosta. On je iznova upozorio na grešku u govoru tajnika Jakopa, koji je rekao da je Kosovo u neposrednoj blizini Hrvatske.
“Znamo što znači neposredno, ono prema čemu nikakvih posrednika. Ili smo povukli priznanje Kosova pa smatramo da je Kosovo i dalje dio Srbije pa sa Srbijom i dalje graničimo ili se promijenilo značenje riječi neposredno, ili netko piše besmislice. Kako na ovo nitko nije reagirao?” upitao je Raspudić. Raspudić je dodao i kako je zabrinut zbog samog sadržaja kada vidi “ovakve besmislice u formi”.
Rekao je zatim da se u tome vidi Banožićev prst, budući da je ministar obrane u doktoratu, tvrdi, pisao da je Kosovo dio Srbije.
Raspudić je u svojemu govoru postavio nekoliko pitanja. Zanima ga koji je naš interes u određenoj misiji, koja je razina rizika, koliko će sve to koštati hrvatski narod i postoji li mogućnost uključivanja hrvatskih poduzetnika u pomaganje. Dodatno, nije mu jasan ni kriterij odabira misija.
“Odluke koje se odnose na sudjelovanje u okviru UN-a i NATO-a podržavamo. A što se tiče prijedloga o sudjelovanju naših vojnika u operaciji EU NAVFOR Somalija – Atalanta, to je dvojbeno. Budući da nije postignut dogovor o produljenju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koja daje pravnu osnovu za provođenje mandata te operacije, smatramo da je preuranjeno donositi tu odluku te predlažemo da se o njoj raspravlja nakon što bude postojao pravni temelj Vijeća sigurnosti”, zaključio je Raspudić.
239 hrvatskih vojnika u 11 misija
Suverenista Marijana Pavličeka zanimalo je koliko je hrvatskih vojnika trenutno u mirovnim misijama, kako pod okriljem UN-a tako pod okriljem NATO saveza.
“Trenutno je raspoređeno 239 pripadnika ORH-a u 11 misija, operacija i aktivnosti”, kratko je odgovorio državni tajnik Jakop.
Zastupnica Dalija Orešković ukazala je na slučajeve korištenja narkotika u Hrvatskoj vojsci, zbog čega je upitala Jakopa ima li ministar Banožić kontrolu nad svojim resorom. Ostala je bez odgovora na to pitanje.
Raspudić: Otkad je Kosovo u neposrednoj blizini Hrvatske?
Saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić istaknuo je da je Jakop u svojem govoru rekao da je “Kosovo u neposrednoj blizini Hrvatske”, zbog čega ga je zamolio da mu to detaljnije objasni.
“Znam što znači posredno, a što neposredno. Greške se događaju, vjerujem da to nije zlonamjerno”, kazao je Jakop Raspudiću.
Smrtni slučajevi u vojsci
Grmoja je upitao Jakopa je li se itko u Ministarstvu obrane pozabavio smrtnim slučajevima hrvatskih vojnika, kojih je, ističe, sve više.
“Nema veće tragedije nego kada izgubite čovjeka. A mi sada učimo što se dogodilo i te naučene lekcije nastojimo implementirati kako bi se spriječile tragedije ili smanjile”, odgovorio mu je Jakop. “To se, nažalost, događa, ali treba iz toga naučiti lekciju”, dodao je.
Dretar: Jesmo li spremni za obranu Hrvatske?
Za prvu repliku javio se zastupnik Davor Dretar. On se složio da se nalazimo u iznimno opasnoj situaciji. Stanje u Ukrajini je sve bliže eskalaciji, no upozorio je i na stanje u Hrvatskoj. Podsjetio je na dron koji je pao na područje Zagreba, zatim ulasak ruskih podmornih brodova na područje Jadranskoga mora…
“Pa da vas pitam važno pitanje. Kako se Hrvatska spremna za obranu? Jesmo li spremni za obranu Hrvatske?” upitao je Dretar. Na to mu je Jakop odgovorio da je Hrvatska uvijek spremna i da se nikad neće nikome predati, “u skladu sa svojim mogućnostima”. Dodao je da se radi na oružanje Hrvatske, koja ulaže u hrvatsku obranu više nego nikada.
“Mi u Hrvatskoj imamo dobre i kvalitetne ljude na koje uvijek možemo računati”, istaknuo je Jakop.
Govor u ime predlagatelja održao je Zdravko Jakop, državni tajnik u Ministarstvu obrane, koji je naveo operacije u koje su se ranije slali hrvatski vojnici, a upozorio je i na ozbiljnu prijetnju europskoj sigurnosti zbog agresija na Ukrajinu.
Grmoja oštro o Banožiću
Mostovac Nikola Grmoja oštro je počeo ovo saborsko zasjedanje. Zatražio je stanku u ime Mosta, a pritom iskoristio priliku da žestoko optuži ministra obrane Marija Banožića.
“Tražim stanku u ime kluba Mosta kako bismo se informirali u ime činjenice da mi u petak raspravljamo o slanju hrvatskih vojnika u mirovne misije, dok u isto vrijeme na čelu Ministarstva obrane imamo Marija Banožića, koji je predsjednik vukovarsko-srijemskog HDZ-a, a čiji su kadrovi sudjelovali u nevjerojatnoj pljački INA-e, i to u jeku energetske krize”, kazao je Grmoja.
“Jesu li to ljudi koji nam mogu garantirati sigurnost i čuvati nam nacionalne interese? Jesu li to ljudi za to kada znamo kakve su kadrove postavili u INA-u? Neće nam pomoći nikakve mirovne misije ako ne riješimo stvari u Hrvatskoj i na ključne pozicije ne postavimo ljude koji će čuvati ključne nacionalne interese”, ustvrdio je mostovac, zaključivši da je to rasprava koja nam je potrebna.
Minuta šutnje u spomen na Šprema
Saborska sjednica počela je minutom šutnje povodom 10. obljetnice smrti predsjednika Sabora Borisa Šprema. Doduše, minuta šutnje nije bila toliko tiha jer je nekome cijelo vrijeme zvonio mobitel.
“Danas je deseta obljetnica smrti bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema pa bi bilo primjereno da prije rasprave odamo poštovanje i pijetet prije rasprave”, podsjetila je na početku SDP-ova Mirela Ahmetović, koja je zatražila da se minutom šutnje oda pijetet Špremu.
Potpredsjednik Sabora Furio Radin, koji je vodio sjednicu, prihvatio je prijedlog Mirela Ahmetović kazavši: “U vrlo dobrom nam je sjećanju ostao svima.”
Boris Šprem (1956.-2012.) bio je predsjednik Hrvatskog sabora od 2011. do 2012. godine
