Proračun koji je predložio gradonačelnik Tomislav Tomašević, a u kojemu su ljudska prava značajna stavka, podržala je vladajuća većina koju čine ekstremno lijeva stranka Možemo i SDP, dok su protiv njega bili Most, HDZ, Domovinski pokret i HSLS.
Na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba 9. prosinca 2021. godine izglasan je gradski proračun za 2022. godinu, koji je težak 15,1 milijardu kuna.
U središtu pozornosti javnosti našla se stavka roditelj odgojitelj. Protuzakonitim, retrogradnim ukidanjem ove uspješne demografske mjere ona je smanjena za 260 milijuna. A Tomašević mjesecima uvjerava javnost kako će doći do rezanja nepotrebnih rashoda uzrokovanih nabujalom administracijom, piše narod hr.
Izdvajanja za LGBT aktivizam i integraciju migranata
Istovremeno, u Tomaševićevom proračunu se našlo prostora za povećanje izdavanja, odnosno donacija za nevladine organizacije. Prema “Programu financiranja udruga iz područja promicanja ljudskih prava u 2022.”, u ovoj godini će se za ljudskopravaške udruge izdvojiti 425.000 kuna.
Prema istom Programu navodi se kako su “u skladu s postavljenim ciljevima, prioriteti financiranja:
– ravnopravnost spolova
– zaštita prava LGBTIQ osoba
– suzbijanje rasne i druge diskriminacije te zločina iz mržnje
– integracija stranaca u hrvatsko društvo
– prava nacionalnih manjina
– sudionička demokracija kroz jačanje kapaciteta OCD-za zagovaranje ljudskih prava”.
Međutim, prema proračunu Grada Zagreba pod stavkom “Ostali programi povezani s promicanjem ljudskih prava” nalazi se dodatnih 2.519.000 kuna. Opisuje ih se kao “Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane”. U to se ubrajaju i donacije iz sredstava EU.
Rada Borić za novoosnovano povjerenstvo dobiva i više od predviđenih 200.000 kuna
Pri tome je važno istaknuti da u proračunu postoje i druge stavke koje obuhvaćaju financiranje “aktivnosti vezanih uz ljudska prava”, odnosno LGBT aktivizam, rodnu ideologiju, prihvat migranata, tzv. “održivi razvoj” i slične aktivnosti kojima se bave nevladine organizacije iz kojih su potekli ili su i dalje aktivni članovi političke stranke Možemo.
Tako se u gorenavedenih 2,9 milijuna ne ubrajaju sredstva za rad novoosnovanog Povjerenstva za ravnopravnost spolova na čijem je čelu Rada Borić. I u kojemu nema niti jednog muškarca. Podsjetimo, i to će se povjerenstvo baviti aktivnostima vezanim uz borbu protiv “homofobije” i “transfobije”, “seksizma” i “rasizma”, promicanje “rodno osjetljivog jezika”, a bavit će se i “rodno utemeljenim nasiljem” te promicanjem LGBT ideologije u zdravstvu i sportu.
Povjerenstvo je odlukom Tomaševića trebalo dobiti 200.000 kuna za svoj rad, no na kraju je osigurano čak 250.000 kuna. Isto tako, za udruge koje djeluju u području zaštite okoliša i održivog razvoja osigurano je 500.000 kuna .
Možemo pod “ljudska prava” gura pobačaj, LGBT ideologiju…
Podsjetimo, ekstremno lijeva stranka u svom je predizbornom programu veliku pozornost posvetila ljudskim pravima. Opetovano su isticali kako su “rodnom diskriminacijom i rodno uvjetovanim nasiljem (što uključuje i homofobiju, bifobiju, interfobiju i transfobiju), pogođene LGBTIQ+ osobe”. Tvrde kako to Zagreb čini nesigurnim gradom.
Zalažu se i za “besplatan” pobačaj, odnosno pobačaj koji se financira novcem poreznih obveznika. Ističu kako će “osigurati obavljanje dostupnog i sigurnog pobačaja u bolnicama u vlasništvu Grada” u kojima se većina ginekologa i medicinskog osoblja koristi prizivom savjesti.
Pozornost će staviti i na “osnaživanje organizacija i zajednica koje se bave pitanjima rodne i LGBTIQ+ ravnopravnosti u Zagrebu“.
Možemo je i u predizbornom programu tvrdio da “osim rodno ravnopravnih politika, Grad mora osigurati poticaje kroz resurse za samoorganizaciju i djelovanje formalnih i neformalnih organizacija koje svoj rad temelje na rodnoj ravnopravnosti, odnosno pravima svih žena i LGBTIQ+ osoba”. Zbog toga su između ostaloga najavili priuštive gradske prostore za neprofitne organizacije koje se bave ljudskim i radničkim pravima te pravima žena i LGBTIQ+ osoba.
Inače, Zagreb je grad s najvećim prirezom u Hrvatskoj, te on iznosi 18 posto. Unatoč tome prema Tomaševićevu plan je od prihoda od poreza u 2022. ostvariti 400 milijuna kuna više nego u 2021.
