Tada se pisalo kako je Putin najavu plasirao baš u trenutku kada se najavljivalo da se Kijev sprema na proljetnu protuofenzivu, koja je ipak počela nešto kasnije, u lipnju.
Događa li se ono što je Putin već najavio, a od čega su svi strahovali?
Izgleda da je krenulo, ako je za vjerovati izjavama bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka koji, unatoč spekulacijama da je teško bolestan, djeluje prilično živahno.
Naime, u srijedu je izjavio da je Bjelorusija počela primati taktično nuklearno naoružanje iz Rusije.
Na pitanje voditelja ruske državne televizije je li Bjelorusija već primila dio oružja, Lukašenko je stidljivo odgovorio: “Ne sve, malo po malo”. Retoriku je dodatno zaoštrio, spomenuvši da ‘neće biti slab na okidaču’, ako se ukaže ugroza.
“Ne daj Bože da danas moram donijeti odluku o upotrebi tog oružja, ali ne bi bilo dvojbe ako se suočimo s agresijom”, rekao je bjeloruski čelnik. No, kasnije je u medijskom nastupu na ruskoj televiziji pojasnio da će se posavjetovati s Putinom prije nego što upotrijebi bilo koje oružje.
“Slušaj, ako počne rat, misliš li da ću gledati okolo? Ja uzmem slušalicu, i gdje god se nalazi, on se javi. Ako nazove, ja se javljam u bilo kojem trenutku. Nije nikakav problem koordinirati pokretanje napada”.
Nuklearne bojeve glave kraćeg dometa koje bi se mogle koristiti na bojištu Moskva šalje izvan ruskog teritorija po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza.
Bojeve glave tri puta jače od atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki
Reuters ima objašnjenje o ruskom taktičkom nuklearnom oružju koje će biti stacionirano u Bjelorusiji, a koje je predsjednik te zemlje ranije spomenuo. Putin je rekao da će “taktičko” nuklearno oružje poslati u Bjelorusiju, no nije rekao koje će točno bojeve glave biti raspoređene ili gdje.
Lukašenko je napomenuo da su bojeve glave tri puta jače od atomskih bombi koje su SAD bacile na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki u kolovozu 1945.
Bomba za Hirošimu, napravljena od visoko obogaćenog urana-235, imala je oko 16 kilotona (ekvivalentno 16.000 tona TNT-a), dok je bomba za Nagasaki, napravljena od plutonija-239, bila oko 21 kilotona, prema Svjetskom nuklearnom udruženju.
Ako je Lukašenko u pravu, svaka ruska bojeva glava imala bi snagu od oko 48 do 63 kilotona. Rusija ima oko 1816 nestrateških nuklearnih bojevih glava, prema analizi ruskog nuklearnog oružja koju je proveo časopis Bulletin of Atomic Scientists.
Putin je rekao da su mobilne balističke rakete kratkog dometa Iskander, koje mogu nositi nuklearne bojeve glave, već predane Bjelorusiji. Ruski izvori kažu da Iskander ima domet od 500 kilometara.
Oružje na 40 kilometara od litavske granice: U dometu Berlin, Stockholm…
Putin je također rekao da je 10 bjeloruskih letjelica prilagođeno za nošenje bojevih glava. Bjelorusija je izjavila da je zrakoplov Su-25 prilagođen za tu svrhu. Prema ruskim izvorima, avion Sukhoi-25 ima domet do 1000 km.
Federacija američkih znanstvenika rekla je da bi se oružje moglo nalaziti u zračnoj bazi Lida, 40 km od litvanske granice.
Ako je tako, moglo bi stići do većeg dijela Ukrajine, gotovo cijele istočne Europe, uključujući baltičke države, Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Češku Republiku, Rumunjsku, dio Njemačke, kao i dio Danske, Švedske i Finske. Gradovi poput Berlina i Stockholma bili bi u dometu.
Ruski predsjednik je prije manje od tjedan dana najavio da će Rusija završiti izgradnju posebnog skladišta u Bjelorusiji 7. i 8. srpnja te da će oružje biti raspoređeno ubrzo nakon toga.
Zanimljivo, Lukašenko sada govori drugačije. U videu objavljenom 14. lipnja Lukašenko je rekao da je njegova zemlja već počela preuzimati rusko taktičko nuklearno oružje, piše Guardian.
Zašto Rusija želi taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji?
Taktičko nuklearno oružje je nuklearno oružje ograničene jačine namijenjeno uporabi na manjem području, najčešće bojnom polju. Suprotnost je strateškom nuklearnom oružju koje se koristi za uništavanje velikih površina.
Za razliku od strateškog oružja, koje je bilo predmet sporazuma o kontroli naoružanja između Moskve i Washingtona, taktičko oružje nikada nije bilo ograničeno nikakvim sporazumima, a Rusija nije objavila njihov broj ili bilo koje druge pojedinosti vezane uz njega.
Koje su moguće posljedice?
Putin je još u ožujku naznačio da će zaista postaviti taktičko nuklearno oružje na područje Bjelorusije. Kako je tada pisala Al Jazeera, ruski predsjednik tako je istaknuo nuklearnu prijetnju kako bi signalizirao spremnost Moskve da eskalira rat u Ukrajini.
Raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, koja s Ukrajinom dijeli 1.084 kilometra dugu granicu, omogućilo bi ruskim avionima i projektilima da tamo lakše i brže pogode potencijalne ciljeve ako ih Moskva odluči upotrijebiti. To bi, također, proširilo sposobnost Rusije da gađa nekoliko članica NATO-a u istočnoj i srednjoj Europi.
Tada se pisalo kako je Putin najavu plasirao baš u trenutku kada se najavljivalo da se Kijev sprema na proljetnu protuofenzivu, koja je ipak počela nešto kasnije, u lipnju.
Dmitri Medvedev, zamjenik čelnika Ruskog vijeća sigurnosti, upozorio je u ožujku da su pokušaji Ukrajine da povrati kontrolu nad poluotokom Krimom prijetnja “samom postojanju ruske države”, nešto što zahtijeva nuklearni odgovor prema sigurnosnoj doktrini zemlje.
“Svakim danom isporuke zapadnog oružja Ukrajini nuklearna apokalipsa postaje bliža”, rekao je tada zlokobno Medvedev.
Ukrajinski vojni analitičar Oleg Ždanov smatrao je da je Putinov cilj obeshrabriti zapadne saveznike kako Ukrajini ne bi davali više oružja prije ikakve kontraofenzive. To mu očito nije uspjelo jer su Ukrajinci krenuli.
Poruka je jasna: Rusija je nuklearna sila
Putin je ponovno prije manje od tjedan dana potvrdio da će raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji početi u srpnju te da bi izgradnja specijalnih objekata neophodnih za raspoređivanja trebala biti završena do 7. ili 8. srpnja.
Ako Lukašenko govori istinu, raspoređivanje je ‘malo po malo’ već krenulo. Je li takav plan postojao od samog početka ili je Rusija odlučila požuriti zbog ukrajinske protuofenzive, teško je reći. Ono što sigurno znamo je da zapadni saveznici nisu bili obeshrabreni Putinovom prijetnjom iz ožujka, jer je Ukrajini isporučeno mnogo modernog naoružanja, a nisu isključeni ni borbeni zrakoplovi.
Hoće li Zapad zastrašiti vijest da taktičko nuklearno oružje već stiže u Bjelorusiju, također tek treba vidjeti, no lako je moguće da neće jer se čini kao da su dosad testirali sve Putinove crvene linije, a da se najgore prijetnje nisu ostvarile, pa im je to možda bio signal da i dalje mogu dizati uloge.
A što misli Putin? To također nitko ne može znati. Dosad se ipak činilo da i u ruskom vrhu, ako i NATO savezu, postoji prešutna svijest o tome da nitko zapravo ne želi saznati kako bi izgledala nuklearna katastrofa.
No, ovaj potez Rusije signalizira jednu stvar i mogla bi biti još jedna poruka Zapadu: Rusija je velika nuklearna sila, zato budite oprezni.
