Građani EU-a sve više izlaze na ulice. Shvaćaju da su sankcije usmjerene protiv njih, a ne protiv Rusije. Zbog inflacije i ubrzanog osiromašenja na ulice su izašli nezadovoljni građani u Austriji, Češkoj, Njemačkoj… Traže prekid sankcija Rusiji i otvaranje plinovoda.
Cijene plina u Europi skočile su gotovo za četvrtinu nakon što je ruski Gazprom objavio da do daljnjeg neće Europi dostavljati plin cjevovodom Sjeverni tok 1. Samo što se tiče Hrvatske, RTL je nedavno donio da bi od prvog listopada računi za struju trebali narasti za 30 posto. U začarani krug poskupljenja zbog rasta cijena struje ulazi i poskupljenje vode za 50 posto. Izračuni za plin pokazuju još drastičniji skok, za čak 76 posto.
Očekivano
O ovim prosvjedima i općenito trenutnoj atmosferi u Europi oglasio se vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
“Zapravo očekivano, već u ranoj fazi podizanja sankcija bio sam među onima koji su upozoravali kako treba paziti na povratni učinak sankcija prema građanima, predviđajući mogućnost ovakvih događaja u slučaju inflacije, a posebno nedostatka energenata.
Pragmatika se u tom smislu jednostavno mora koristiti. Nažalost, ono loše što smo predmnijevali počinje se događati. U nekim zemljama vlade nisu reagirale, za razliku od primjerice hrvatske vlade, koja će ponovno i novim mjerama ići na ublažavanje učinaka i njihovo širenje.
Tako bi trebalo činiti u čitavoj Uniji i šire. Mjere su trebale biti dogovorene i na razini EU, izazovna vremena traže izvanredne mjere pa, ako treba, moglo se promišljati i o preslagivanju europskog proračuna. Samo treba hrabrosti. Trebamo svi ostati pribrani, a osobito se to odnosi na europske lidere. Ne treba širiti paniku, nego raditi na rješenjima.
Budimo spremni na sve, i na najgore, ali bez panike
Dakle, budimo spremni na sve, i na najgore, ali bez panike. Treba spremno pred građanima iznositi kako će se stvari rješavati. To je put smirivanja situacije, pa i cijena”, rekao je Avdagić.
Ističe da se boji da će toga u Europi biti još, dodajući kako socijalni nemiri neće nužno biti usmjereni na ukidanje sankcija, nego na potrebu djelovanja vlada u zaštiti standarda, pa i poslovanja u Europi.
“Nažalost, čini mi se da moram za ovu priliku upotrijebiti jednu frazu, koju bih radije izbjegao: prije nego što bude bolje, bit će još gore. Svi mi gledamo kako nam se novčanik brzo prazni, posebno je teško roditeljima. I baš zato vlade diljem Europe moraju biti odgovornije nego ikada prije, sad je vrijeme jačeg komuniciranja i brzog i efikasnog djelovanja”, govori.
“Ako realno gledamo, možemo očekivati nemire diljem Europe. Bojim se stanja u BiH, na zimu, tamo imamo vrlo kompleksnu političku situaciju, izbore koji se odvijaju s pojačanim tenzijama i slabu financijsku moć države da se samostalno odupre kriznom momentu.
EU će se morati brinuti za BiH, ali na udaru će biti i Švicarska, Njemačka, Cipar, Nizozemska… Zasad, kao što vidimo, u Hrvatskoj, gdje se djeluje, a dolaze i nove mjere, među građanima ima daleko manje interesa za prosvjedovanjem, mada i mi dobro osjećamo inflaciju, i kao građani, da ne spominjemo gospodarski sektor koji je na jakom energetskom cjenovnom udaru”, napomenuo je.
Mogu li ovi prosvjedi donijeti promjene u politikama ovih zemalja prema sankcijama EU?
“Sve je moguće, posebno kada dolazi do promjene vladajućih. No, treba znati kako su sankcije, pa i izuzeci ili prijelazna razdoblja, dogovoreni na razini EU”, ističe.
“Zamor je bio očekivan, ali Europa ipak ne okreće leđa Ukrajini”
“Bilo je za očekivati kako će se zamor pojaviti. Ukrajina je sve manje glavna vijest, a građani su zabrinuti za svoju budućnost. No, zasad na razini europske politike nije došlo do promjene ili, kako kažete, do okretanja leđa. Ne, to se ne nazire. Zasad ne”, rekao je.
