DomovinaPovijest

Masakr u Četekovcu: Krvoločni pohod pobunjenih Srba

4. rujna 1991. - Masakr u Četekovcu

Slike masakriranih stanovnika Četekovaca, Balinaca i Čojluga kamionom dovezenih u Slatinu duboko su potresle cijelu Hrvatsku. 
Zločin se dogodio 4. rujna 1991. kada su srpski pobunjenici iz okolnih sela Rijenci, Ćeralije i Karasovići topovima i minobacačima napali tri hrvatska mjesta. Četekovce, Balince i Čojlug branilo je 7 slabo naoružanih pripadnika Narodne zaštite i 5 policajaca. Od ranog jutra dobro naoružani i brojčano nadmoćniji protivnici na kućnim su pragovima i dvorištima bez milosti ubijali dojučerašnje susjede. Posebno su se okomili na one koji su pokušali probiti obruč i pobjeći. 

Prizori od kojeg se ledi krv u žilama. Masakrirani leševi ljudi na kućnim pragovima i u dvorištima. Civili stari od 18 do 91 godinu ubijeni iz čiste mržnje. Pokolj nevinih ljudi zbio se na današnji dan 1991. godine u selima Četekovcu, Čojlugu i Balincima, a počinile su ga srpske paravojne postrojbe. Bez ikakvog povoda..Neki su mučeni pa ubijani iz vatrenog oružja, a neki su zaklani..

Ta tri sela u danima koji su prethodili masakru bila su konstantno granatirana. Ipak, dio stanovništva je ostao ne misleći da će im dojučerašnji prijatelji i susjedi biti egzekutori. Stotine četnika ušlo je u u selo i počeli ubijati sve redom… 

Najstarije žrtve su bile žene, sve mahom starije od 60 godina. Kuće su im poslije i zapalili. Svi su ubijani u svojim domovima, a tijela su im poslije pronađena na kućnim pragovima, u vlastitim dvorištima..

Rane na tijelima 19 ubijenih su odgovarale onima nastale vatrenim oružjem kada se hitci ispale iz puške sa veće daljine, s time da su metci ispaljeni odostraga i/ili bočno od tijela.

Jedan ubijeni je umro od dvije ubodne rane, koje su bile i jedine rane na tijelu. Tijelo jedne ubijene osobe je bilo u velikom postotku pougljenjeno, tako da se nije moglo dobro procijeniti uzrok smrti, odnosno je li ubijeni bio živ kada je tijelo zapaljeno.

Nakon svog krvoločnog pohoda povukli su se u šume Papuka, a tek tri mjeseca kasnije pripadnici hrvatske vojske su ih potjerali.

četekovac

Bajunetom rasparao grudi i živom vadio srce

Miroslav Gazda u svom radu o pokolju u Četekovcu, Čojlugu i Balincima prezentiranom na  IV. Hrvatskom žrtvoslovnom kongresu, a objavljenom u Zborniku radova „O žrtvama u ratu i miru“ u Zagrebu 2008. godine između ostalog navodi sljedeće: 

– Grupa četnika zalazi u dvorište Rukavina Ivana, izvlače ga na ulazni mostić i rafalom iz automata pogađaju u obje noge. Zatim mu Srbin, četnički koljač Relja Dragičević govori „što je sad ustašo, jel još uvijek tvrdiš da sam ja četnik iz Drugog svjetskog rata ?!“ i potom ranjenom i uplašenom Ivanu sadistički reže uho, te mu bajunetom raspara grudi i živom vadi srce. Ostali četnici u to vrijeme pale kuće i gospodarske zgrade Butorac Milana, Borovac Juraja, Starčević Ivanke, Rukavina Ivana, a potom bacaju bombe u kuću Potočnik Antuna, uzimaju traktor i platon, kojim kasnije pljačkaju mjesnu trgovinu, a potom pale Antunovo imanje zajedno sa stokom – navodi Miroslav Gazda u svom radu te dodaje kako je u napadu na sela sudjelovalo oko 400 pobunjenih Srba što u zasjedama odvraćanja, mitraljeskim gnijezdima, kao topničke posade i logistika, a u samom pješačkom napadu sudjelovalo je više od 63 pobunjenih Srba – četnika.

Neosporno je, tvrdi Miroslav Gazda u svom radu, da je napad vodio Srbin Borivoj Lukić (zvani Munja – komandant štaba), rođen je u Slatinskom Drenovcu 5.04.1947. god. Potom Borivoj Radosavljević, otac Dušan, rođ. 6.07.1957. u Osijeku, Rajko Bojčić, otac Marko, rođ. 20.09.1948. u Humu, odgovoran za granatiranje Četekovca, Dragomir Kelevua, otac Pajo, rođ. 22.03.1955. u Novoj Bukovici, zapovjednik bataljuna za borbena djelovanja, Tanović Savo, otac Budimir, rođ. 8.06.1962. u Višnjici kod Slatine, granatirao Četekovac.

Autor: Dino Mataz Arhivske snimke: Željko Felbar

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button