Digitalni euro ozbiljno bi narušio slobodu pojedinca i omogućio potpuni uvid u svaku transakciju građana, a to je neprihvatljivo zadiranje u privatnost, poručeno je na konferenciji za medije saborskih zastupnika Mosta.
Digitalni euro zamišljen je kao elektronički oblik novca koji izdaje Europska središnja banka, a trebao bi postati opće sredstvo plaćanja u cijeloj eurozoni. Most smatra da plaćanje gotovinom mora biti zaštićeno na najvišoj, ustavnoj razini. Nestanak gotovine značio bi ozbiljno narušavanje slobode, privatnosti i sigurnosti građana.
Podsjeća se kako je Mađarska nedavno uvela ustavnu zaštitu gotovine, Slovačka to učinila još 2023. godine, dok je Švicarska na pragu upisivanja prava na plaćanje gotovinom u svoj ustav. Švedska i Norveška, iako među najdigitaliziranijim državama svijeta, zakonski su obvezale trgovce da moraju prihvatiti gotovinu. U Austriji je više od 530 tisuća građana potpisalo inicijativu za zaštitu gotovine. Gotovina je ključna za građane, male poduzetnike i otpornost u krizama. Most zato traži da hrvatski građani dobiju ustavnu garanciju prava na plaćanje gotovinom te najavljuje da je spreman pokrenuti i referendum ako se to ne dogodi.
Digitalni euro, osim monetarne dimenzije, otvara prostor za nadzor nad svakom pojedinačnom transakcijom građana. Upozoreno je da takvi modeli već postoje – u Kini, gdje digitalni novac prati građane i određuje njihovu društvenu podobnost, te u demokratskim državama poput Kanade, gdje su vlasti financijski isključile prosvjednike zbog neslaganja s politikama vlade. Radi se o instrumentu koji može dovesti do društvenog isključenja.
Argumenti Europske unije o borbi protiv terorizma i pranja novca ocijenjeni su neuvjerljivima. Primjeri poput skandala Wirecard, pranja novca kroz Danske banku ili propasti ABLV banke pokazuju da europske institucije nisu reagirale na vrijeme. U Hrvatskoj je pak zabilježen i insider trading skandal u HNB-u, što dodatno potvrđuje da takvim institucijama ne smijemo davati još veću moć.
Posebno je naglašeno kako digitalni euro može biti “programiran”: imati rok trajanja, nametati negativne kamate, ograničiti korištenje na određenim područjima ili zabraniti ulaganje u određene dionice i projekte ako to ne odgovara političkim interesima Bruxellesa. To bi značilo izravno zadiranje u slobodu izbora i financijsku suverenost građana.
Uvođenje digitalnog eura značilo bi predaju suverenističkih politika Bruxellesu i isključivanje građana iz financijskog sustava na temelju političke podobnosti. Zato Most traži da se u Ustav Republike Hrvatske unese zaštita gotovine i pravo na plaćanje gotovinom.
Zvonimir Troskot
