Magazin

Pregled sloboda na Internetu

Sloboda govora i izražavanja jedno je od najbitnijih društvenih dostignuća – ako ne i ključno. Sloboda govora se sve više ograničava i na Zapadu, zakonskim odlukama (kao npr. u Kanadi o čemu je bio posebno glasan Jordan Peterson), ali i mekom silom – medijima, nastojeći nametnuti poželjan i/ili politički korektan govor koji u praksi ima istu posljedicu – uvodeći (auto)cenzuru. Dolaskom p(l)andemije mainstream mediji pokušavaju nametnuti, manje-više, jednu stranu sagledavanja problema, odnosno nameću u javnosti, jednoumlje. Zbog navedenog je sloboda Interneta ključna u zadržavanju slobode govora i izražavanja, međutim i internet ima značajnih ograničenja od zemlje do zemlje. Kako se ograničenja provode od države do države donosimo u tekstu u nastavku zajedno sa slikovnim prikazom svakog kontinenta.

Gotovo 60 posto globalne populacije (4,66 milijardi ljudi) koristi Internet. Internet je, među ostalim, izvor informacija, zabave, vijesti i društvenih interakcije te je njegov značaj vrlo važan u svakodnevnom životu. No, nemaju svi stanovnici različitih zemalja slobodan pristup Internetu. Comparitech je koristeći podatke rsf.orgfreedomhouse.org i Online Censorship Source napravio globalnu mapu stanja slobode pristupa, odnosno ograničenja koja se primjenjuju na Internetu.

Zabrane mogu biti za torrent stranice, pornografiju, društvene mreže i VPN -ove te ograničenja ili strogu cenzuru političkih medija. U istraživanju su analizirana i ograničenje aplikacija za razmjenu poruka/VoIP.

Analiza je pokazala kako se Internet uobičajeno ograničava u već poznatim zemljama, no i da nekoliko „naizgled slobodnih zemalja zauzima iznenađujuće visoko mjesto“ u ograničavanjima, Navodi se i kako uz stalna ograničenja i zakone koji su u tijeku, online sloboda je u većoj opasnosti nego ikad.

Vrednovanja sloboda na Internetu provedeno je kroz šest kriterija. Svaki od kriterija donosi najviše dva negativna boda osim aplikacija za razmjenu poruka/VoIP -a koja donosi jedan negativan bod zbog toga što mnoge zemlje zabranjuju ili ograničavaju određene aplikacije, ali dopuštaju one koje vode vlade/davatelji telekomunikacijskih usluga unutar zemlje. Država dobiva jedan bod ako je sadržaj – torrenti, pornografija, mediji, vijesti, društveni mediji, VPN -ovi, aplikacije za razmjenu poruka/VoIP – ograničen, ali dostupan, i dva boda ako je potpuno zabranjen, prenosi mreza.bug.hr.

sloboda na Internetu,

Najgore zemlje za cenzuru interneta

U Sjevernoj Koreji i Kini građani ne mogu koristiti zapadne društvene medije, gledati pornografiju ili koristiti torrente ili VPN -ove. I svi politički mediji u te dvije zemlje snažno su cenzurirani i pod utjecajem vlade. Obje zemlje su također zatvorile aplikacije za razmjenu poruka iz inozemstva, prisiljavajući stanovnike da koriste one koji su napravljeni (i vjerojatno se kontroliraju) unutar zemlje, npr. WeChat u Kini. Ne samo da WeChat nema oblik end-to-end enkripcije, aplikacija ima i tzv. stražnja vrata koja trećim stranama omogućuju pristup porukama.

Odmah iza Sjeverne Koreje i Kine je Iran koji blokira VPN-ove (dopušteni su samo oni koje je odobrila vlada, što ih čini gotovo beskorisnima), ali ne zabranjuje u potpunosti torrente. Pornografija je također zabranjena, a društveni mediji pod sve većim ograničenjima. Twitter, Facebook i YouTube blokirani su sve većim pritiskom da blokiraju druge popularne web stranice društvenih medija. Mnoge aplikacije za razmjenu poruka također su zabranjene, a vlast kao alternativu stavljaju domaće aplikacije i usluge. Politički mediji jako su cenzurirani.

Turkmenistan, Bjelorusija i UAE također su u skupini najgorih zemalja još od 2020, godine a ove godine pridružili su im se i Katar, Sirija te Tajland. Sve te zemlje zabranjuju pornografiju, strogo cenzuriraju političke medije, ograničavaju društvene medije (zabrane su viđene i u Turkmenistanu) i ograničavaju upotrebu VPN -a. Tajland je imao najveći porast cenzure, uključujući uvođenje zabrane pornografije na Internetu koja je dovela do uklanjanja 190 web stranica za odrasle.

U odnosu na 2020. godinu tri zemlje su povećale cenzuru. Uz Tajland tu su i Gvineja u kojoj se dogodilo povećanje suspenzije političkih medija ili prijetnje suspenzijom na nekoliko web stranica tijekom izbora u listopadu 2020., kao i ograničenja društvenih medija u to vrijeme (a uoči glasovanja u ožujku), te Grčka koja je ograničila torrente te slobodu političkih medija.

Mrežna cenzura u Europi

18 zemalja u Europi zabranilo je ili ugasilo torrente. Neki su također uveli mjere, ali još uvijek ne blokiraju torrente (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija). Budući da ne blokiraju torrent stranice, nisu ocijenjene kao “web stranice blokirane”, već su ocijenjene kao “ograničene”. Ukrajina ograničava internetsku pornografiju, dok Bjelorusija i Turska potpuno blokiraju.

Politički mediji ograničeni su u 12 zemalja. Uz Grčku to su uradili još i Mađarska i Kosovo. Dvije zemlje strogo cenzuriraju političke medije – Bjelorusija i Turska. Nijedna europska država ne blokira ili zabranjuje društvene medije, ali pet ih ograničava. To su Bjelorusija, Crna Gora, Španjolska, Turska i Ukrajina. Turska ograničava upotrebu VPN-a, dok ih Bjelorusija u potpunosti zabranjuje. Aplikacije za razmjenu poruka i VoIP neograničene su diljem Europe.

Mrežna cenzura u Sjevernoj Americi

Kanada, Meksiko i Sjedinjene Države zabranile su ili zatvorile torrent stranice. Kuba je jedina zemlja koja ograničava internetsku pornografiju, strogo cenzurira svoje političke medije i ograničava VPN -ove. Šest drugih zemalja (El Salvador, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Nikaragva i Panama) imaju neka ograničenja u svojim političkim medijima. SAD je ove godine doživio napredak u ovom području jer su restrikcije političkih medija ublažene od posljednjih predsjedničkih izbora. Kuba i Honduras imaju ograničenja na platformama društvenih medija. U Belizeu, na Kubi i u Meksiku aplikacije za razmjenu poruka i VoIP susreću se s ograničenjima. Kuba je ograničila pristup društvenim medijima i WhatsApp-u nakon antivladinih prosvjeda. U Meksiku neki davatelji internetskih usluga blokiraju VoIP usluge, dok pružatelji telekomunikacijskih usluga u Belizeu nude svoje vlastite VoIP usluge, dok druge zabranjuju.

Mrežna cenzura u Južnoj Americi

Argentina je jedina država koja aktivno blokira torrent stranice, dok je Venezuela jedina koja ograničava internetsku pornografiju. Politički mediji ograničeni su u polovici (6) južnoameričkih zemalja, najviše u Venezueli. Ekvador i Venezuela imaju ograničenja na društvenim mrežama. Niti jedna od zemalja Južne Amerike nema ograničenja ili zabrane korištenja VPN-a. Tri zemlje imaju ograničene aplikacije za razmjenu poruka/VoIP (Brazil, Gvajana i Venezuela).

Mrežna cenzura u Aziji

Dvanaest azijskih zemalja blokiralo je ili zabranilo torrent stranice. Većina azijskih zemalja ima ograničenja internetske pornografije (40 od ​​49), od kojih 27 ima potpune zabrane. Politički mediji također su jako ograničeni i cenzurirani u Aziji. 43 zemlje imaju ograničenja, a većina (28) podliježe strogoj cenzuri. Veliki broj (32) ovih zemalja na neki način ograničava platforme društvenih medija. Kina, Iran, Sjeverna Koreja i Turkmenistan primjenjuju potpune zabrane na popularnim platformama društvenih medija. Četiri zemlje imaju potpunu zabranu korištenja VPN -a (Kina, Iran, Irak i Sjeverna Koreja), a daljnjih 11 nameće ograničenja. Ograničenja poruka i VoIP aplikacija također su uobičajena pojava u Aziji s 13 zemalja koje primjenjuju neki oblik ograničenja.

Mrežna cenzura u Africi

Južna Afrika je jedina afrička država koja je aktivno zatvorila torrent stranice. 14 afričkih zemalja ima ograničenja što se tiče internetske pornografije, a 4 od njih imaju potpune zabrane (Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Tanzanija i Uganda). Novi propisi u Tanzaniji dodatno su definirali pornografiju kao vrstu “zabranjenog sadržaja”. Većina afričkih zemalja koje smo pokrili (43 od 53) ograničava političke medije. 11 od njih nameće strogu cenzuru s Alžirom, Kamerunom i Čadom, a sve to pojačava njihovo suzbijanje političkih komentara. 60 posto afričkih zemalja primjenjuje ograničenja društvenih medija, ali samo je jedno od njih Eritreja blokira pristup stranicama društvenih medija. Egipat je jedina zemlja koja je ograničila korištenje VPN-a. Egipat je također jedna od 7 zemalja koje imaju ograničenja vezana za korištenje poruka/VoIP aplikacija. Ostali su Burundi, Ekvatorijalna Gvineja, Sijera Leone, Libija, Maroko i Tunis.

Mrežna cenzura u Oceaniji

Australija je jedina zemlja koja strogo provodi zabrane/blokade torrent stranica, a zajedno s Papuom Novom Gvinejom ima i ograničenja na internetsku pornografiju. Australijski Zakon o radiodifuzijskim uslugama iz 1992. godine nezakonitim smatra internetsku pornografiju, utvrđujući je kao kazneno djelo. Australijski zakon o internetskom sadržaju , za koji se očekuje da će uskoro stupiti na snagu zakona, također prijeti dodatnim ograničenjem pristupa internetskoj pornografiji u zemlji. Politički mediji ograničeni su na Fidžiju, Papui Novoj Gvineji, Samoi i Tongi, ali samo Papua Nova Gvineja ima mogućnost ograničiti društvene medije putem zakona o kibernetičkom kriminalu koji je uveden 2016. godine. Nijedna od zemalja Oceanije ne ograničava upotrebu VPN-a ili VoIP -a/aplikacija za razmjenu poruka.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button