Izgleda treba zahvaliti Turskoj što je BiH saznala preliminarne rezultate popisa. Ankari je, navodno na njen zahtjev, iz Sarajeva prvoj poslana analiza, koja je procurila i u javnost. Prema tim podacima, u BiH danas ima 1,836.603 Bošnjaka (48,4 posto), 1,239.019 Srba (32,7 posto), 553.000 Hrvata (14,6 posto) i 163.000 onih koji su se izjasnili kao ostali (4,3 posto). Ukupno 3,791.622 stanovnika. Prije rata bilo ih je 4,377.033, odnosno 585 tisuća više nego danas.
Na zadnjem popisu 1991. godine 760.852 stanovnika ili 17,38 posto izjasnili su se kao Hrvati. To znači da ih je sada 208 tisuća ili 27,3 posto manje. Gotovo trećina. U demografskom smislu hrvatski narod je uvjerljivo najveći gubitnik. Može li se proglasiti etničko čišćenje?! Potkraj pretprošlog stoljeća (1895.) Rimokatolika u BiH (tako su se popisivali) bilo je nešto više od 21 posto, a prije Prvog svjetskog rata (1910.) oko 23 posto. Nakon Drugog svjetskog rata (1948.), Hrvatima se izjasnilo njih 24 posto. Svaki sljedeći popis bilježio je pad za jedan posto. Sve do 1991. kada je po popisu bilo 17,4 posto.
Ako se zna da se iste te godine izjasnilo 5,5 posto Jugoslavena, među kojima je veliki broj i Hrvata, onda se može ustvrditi kako je tada bilo više od 19 posto Hrvata. Kada bi bilo gdje na svijetu između dva popisa nestala trećina jednoga naroda, raspravljali bi Ujedinjeni narodi. Podaci bi bili još katastrofalniji kada bi se pouzdano znalo koliko je u sadašnjoj brojci nekadašnjih Jugoslavena koji su se sada upisali kao Hrvati. I Bošnjaka je u odnosu na 1991. godinu nominalno manje za 66 tisuća ako se kao baza uzme broj onih koji su se tada izjašnjavali Muslimanima. Međutim, sada ih je u omjeru s drugim narodima više za pet posto. Iako su Bošnjaci najbrojniji, ipak sadašnji podaci rastužit će radikale. Upravo zbog želje da ih ima više od 50 posto popis su odgađali godinama. Čekali su 22 godine najbolji trenutak. Natpolovičnom većinom htjeli su dobiti pokriće za sadašnju politiku kako su većinski vlasnici države. A bili su tako blizu. Manje je i Srba za 9,3 posto, odnosno za 127.085 stanovnika. No, svoj udjel u ukupnoj strukturi bh. stanovništva povećali su za 1,5 posto. U Republici Srpskoj su više nego dominanti. Ima ih 83 posto. Baš kao i Bošnjaka u Federaciji (69 posto).
Upravo ova dva postotka su najveća opasnost za Hrvate. Jer, stvarni život je upravo u entitetima. Tamo su sva ministarstva koja život znače. Što mogu Hrvati s 2,5 posto u RS-u. Ili u Federaciji s 21 posto, a u tom su entitetu kao konstitutivan narod nekada imali polovinu ministarstava. Visoki predstavnik međunarodne zajednice im je prepolovio i ministarstva i prava. Time je širom otvorio vrata za razvlašćivanje Hrvata. Od zadnjega popisa dramatično se promijenila slika s manjinama. U BiH ih je bilo skoro osam posto, a sada nešto više od četiri posto (163.000). Tada se samo Jugoslavenima izjašnjavalo njih čak 242 tisuće. Rat ih je vjerojatno nacionalno osvijestio i svrstao među svoje Hrvate, Srbe i Bošnjake.
Eto, tako Jugoslaveni nisu preživjeli ni i u “Jugoslaviji u malom” kako često zovu BiH. Brojke o nacionalnim manjinama razotkrile su i kako je propao projekt uvođenja četvrte nacije. Naime, uz tri suverena naroda Hrvate, Srbe i Bošnjake htjela se uvesti i nacija Bosanac. Time se željela dodatno devalvirati suverenost, prije svega najmalobrojnijeg naroda Hrvata. Međutim, kada se uoči izbora vidjelo da je projekt na klimavim nogama, od njega se odustalo. Islamska zajednica dala je jasan naputak da se svi trebaju izjasniti kao Bošnjaci kako Bosancima ne bi ugrozili Bošnjake. Rezultatima popisa stanovništva svi su nezadovoljni. Svaki od naroda je stradao. Nacionalne manjine su prepolovljene.
Osobito Jugoslaveni i Bosanci koji su se samouništili svrstavajući se među “svoje”. I ukupan broj građana u BiH je 13 posto manji. Stoga svi trebaju izvući pouku. Rat i poslijeratne političke igre su ih raselile. Kako sljedeći popis ne bi bio još pogubniji, treba hitno usuglasiti ustavne promjene po kojima će svi narodi i građani istinski biti ravnopravni. I bh. susjedima bi to moralo biti važno. Jer, jedino “mirna Bosna” jamči mirnu regiju. Za to bi Hrvatska i Srbija kao jamci Daytonskog sporazuma hitno trebali zatražiti i proučiti rezultate popisa stanovništva. Ako ni zbog čega drugoga, ono zbog činjenice da pokažu Turskoj kako se i oni brinu za svoje sunarodnjake. I kako se nakon etničkog ne bi nastavilo “političko čišćenje”.
